Slovačka je u prvoj polovici ovog tjedna jednom nogom praktično zakoračila u eurozonu, a tijekom sljedećg tjedna očekuje se i konačna potvrda da će se u toj, u posljednje vrijeme ekonomski najuspešnijoj postkomunističkoj zemlji srednje i istočne Europe (“tatranski tigar”) od Nove godine plaćati eurom. Najprije je u ponedeljak Europska komisija objavila za Slovačku povoljnu prognozu kretanja cijena za ovu i iduću godinu. A onda je dan kasnije putem internetskog glasila EUobserver procurilo u javnost da je već pripremljen prijedlog za Komisiju da 7. svibnja, zajedno sa Europskom centralnomm bankom, da zeleno svjetlo ovoj zemlji za pristupanje u eurozonu. Držati cijene pod kontrolom bio je najteži zadatak za slovačku vladu u okviru “programa euro”. Najprije je, sredinom travnja, priopćeno iz Bratislave, što je odmah potvrdio i Eurostat, da je ispunjen taj kriterij. Ali odmah je uslijedilo ono čega se vlada najviše plašila – priča koja nije sasvim bez osnova da su kriteriji, prije svega inflacija, ispunjeni na “mišiće” i da s ispunjavanjem tog kriterija postoji ozbiljan problem održivosti. Potom je priopćeno da su glatko ispunjena dva financijska kriterija. Deficit slovačkih javnih financija iznosio je 2,16 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a javni dug 29,37 posto, dakle, osjetno ispod limita propisanih Maastrichtskim pravilima (tri, odnosno 60 posto BDP) i očekivanja. Taj je deficit za 2006. iznosio samo nekoliko stotinki ispod tri posto, što je lani navelo krugove oko ECB da uvedu u igru neku vrstu dodatnog kriterija – održivost ispunjavanja kriterija. U Slovačkoj i drugim novim članicama Unije to je shvaćeno tako da EK i ECB, budući da nisu ništa mogle starim članicama eurozone, koje su posljednjih godina redom probijale limite deficita proračuna, pa su strogost i “principijelnost” preusmjerile na sada jedinog kandidata za eurozonu. Prošle godine je, međutim, taj kriterij ispunjen s dosta velikom rezervom tako da nije postavljano pitanje održivosti. Inflacijski kriterij je ispunjen još “komotnije” nego kada su u pitanju financijski kriteriji. U ožujku je prosjek inflacije iz 12 mjeseci iznosio 2,2%, dok je dozvoljeni maksimum (godišnji prosjek tri člana euro-zone s najnižom inflacijom plus 1,5%) utvrđen na 3,2%. Međutim, posljednjih mjeseci se rast cijena u Slovačkoj ubrzava tako da budi sumnje da će inflacija ubuduće biti držana na uzdama. U Bruxellesu i Frankfurtu, iako to ne kažu, imaju pred očima primjer Slovenije koja je ispunila kriterije i uvela euro od početka prošle godine, ali je sada zemlja u eurozoni s uvjerljivo najvećom inflacijom. Procjenjuje se da će ove godine cijene porasti za 3,8%, a maksimalna granica, prema Mastrichtskim kriterijima, iznosila bi četiri posto.
(M. Lazarević)