Na otoku Korčuli aktivno je 30-ak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ova sa širokom ponudom, od maslinovog ulja, meda do eko voća i povrća te proizvoda koje prerađuju od uzgojenih poljoprivrednih kultura poput marmelade, sokova i pića, a velik dio njih nosioci su oznake Hrvatski otočni proizvod.

Eko Škoj dobar je primjer ekološkog OPG-a ovog otoka koji dokazuje kako mali mogu biti veliki i pritom pokazati sve znanje kroz poljoprivrednu proizvodnju i preradu onog što uzgoje. Majka i kći uspješno vode biznis, ugošćuju turiste iz cijelog svijeta, a većinu proizvoda koje rade na svom imanju prodaju upravo na kućnom pragu.

OPG Diana Marović, poznat i kao Eko Škoj, osnovala je Diana Marović 2008.godine, a biznis je nekoliko godina kasnije preuzela kći Jelena te danas zajedničkim snagama uzgajaju povrće, voće, začinsko bilje i masline, te u˝kužini˝prerađuju te kulture i stvaraju domaće proizvode koje nude na degustacijama u svojoj maloj konobi Eko Škoj.

Od svojeg voća i povrća rade delicije – namaze, salate, sireve, pekmeze…/PD, MARTA DUIĆ

Priča je počela s maslinama

Goste tako dočekuju s 20-ak vrsta likera i rakija, od bazge i mente do smokve, domaćih sokova iz svoje kućne radinosti, a potom posjetitelji mogu očekivati gastro iznenađenje od povrća i voća iz njihova vrta.

“Prezentiramo tradiciju ovog otoka kroz gastro doživljaj. Mi gostima nudimo ono što u tom trenutku imamo i od toga osmišljavamo menije”, pojasnila je Jelena Marović te istaknula kako je u njihovoj paleti 80 proizvoda koje osmišljavaju i rade sezonski kako namirnice dozrijevaju.

Ipak, nisu svi proizvodi na prodaju, a da biste ih kušali morate proći degustaciju. Malo društvo novinara i influencera koje se okupilo u Eko Škoju imalo je priliku kušati čak 40-ak proizvoda – od namaza od graška i bosiljka, tapenade od crnih maslina, crnih smokava, badema i komorača do punjenih patlidžana, salate od svježe ubranog povrća iz vrta, s maslinovim uljem i vinskim octom od ruže, kozjeg sira sa začinskim biljem ili, pak, čokolade prelivene maslinovim uljem i pekmezom od vinogradarskih breskvi te selekcije domaćih pekmeza. Sve što prerađuju iz njihova je uzgoja, kooperanata nemaju, a ističu kako nemaju ni potrebe za velikim količinama jer sve što naprave po obiteljskim receptima uspješno plasiraju kroz turizam i svoju konobu.

Priča je naravno, kao i gotovo svaka takva na otoku, počela s maslinama. Danas imaju 600-ak stabala maslina, između kojih rastu i ostale kulture – od smokvi i jabuka do začinskog bilja. Ulje prerađuju u uljari Petković u Veloj Luci, malom pogonu koji radi samo s eko maslinama, a u dobroj godini imaju od 300 do 400 litara. Maslinovo ulje Eko Škoj plasiraju u nekoliko korčulanskih restorana, a ostalo “ode na degustacije”, kako kaže Jelena.

Foto: PD, MARTA DUIĆ

“Maslinova ulja naš su glavni i početni proizvod, a bazirani smo na lokalne vrste. Peta sam generacija u obitelji koja se bavi tim dijelom proizvodnje. U našem eko nasadu svaka biljka ima svoju ulogu, primjerice origano tjera mušice s maslina. Lastovka i drobnica naše su lokalne sorte, pomalo divlje, no mi smo ih kultivirali, to su sorte prilagođene otoku, klimi, zemlji i kamenu.

Primjerice, za lastovku ne treba ni zemlja, ona raste iz kamena, a ima šest do osam puta više polifenola od ostalih sorti maslina zbog čega ima odobrenje da se prodaje i kao lijek. Drobnica je najstarija korčulanska sorta i na otoku najstarije stablo ima više od 2000 godina, a naše najstarije stablo ove sorte u masliniku 200 godina. Oba maslinova ulja koja proizvodimo nose europsku oznaku izvornosti”, kaže Marović.

Čak 90% gostiju Amerikanci i Englezi

Goste im dovode turističke agencije s kojima surađuju, i to sve po rezervaciji i dogovoru jer ne proizvode velike količine, štoviše ovaj se OPG može s pravom nazvati malom boutique proizvodnjom. Čak 90 posto gostiju su, kaže Jelena Marović, stranci, najčešće Amerikanci i Englezi za koje kaže da cijene eko tržište i proizvode.

Na njihovom kućnom pragu turisti mogu kupiti svega deset proizvoda – točnije marmelade, maslinova ulja, nekoliko likera i rakija te vinski ocat od ruže, dok s ostalima kuhaju, spremaju ručkove i večere ili po dogovoru, ali i organiziraju radionice.

“Trenutačno na svojem imanju radimo novi veliki prostor u kojem ćemo održavati radionice, prenijeti znanje i iskustvo i imati što za ponuditi, a u planu nam je i kamp”, zaključno je najavila Jelena Marović.

Foto: PD, MARTA DUIĆ