Helmut Fenzl, generalni direktor Spar Hrvatska i Ivica Ivančić, direktor nabave prehrane i voditelj projekta uvođenja HACCP sustava u tom trgovačkom lancu, govorit će na današnjoj konferenciji za novinare u Zagrebu o tomu kako je Spar jedini u Hrvatskoj dobio međunarodno priznati certifikat HACCP za područje proizvodnje i maloprodaje. Za razliku od Bille, koja također ima certifikat već nekoliko godina, u Sparu tvrde kako su oni prvi u tomu što njihov HACCP vrijedi za sve svježe odjele (mesnica, ribarnica, delikatesa, pekara, voće i povrće te mliječni i dubokosmrznuti proizvodi) u svim njihovim hipermarketima. Reći će, među ostalim, pozvanim novinarima i to kako je HACCP certifikatom potvrđeno da je Spar Hrvatska uspješno implementirao sustav kontrole zdravstvene sigurnosti hrane te da svojim kupcima jamči strogi sustav kontrole u pripremi, obradi i prodaji svježih namirnica. Uvođenje sustava u upravljanju sigurnošću hrane, tvrde, logičan je nastavak poslovne politike Spara da svojim potrošačima ponudi najkvalitetnije proizvode dajući pritom prednost domaćim proizvođačima koji su zastupljeni u svim Interspar hipermarketima. A suradnju s malim gospodarstvenicima i lokalnim obrtnicima Spar je dodatno ojačao kad je ovoga ljeta u prodajni asortiman uvrstio i atraktivne proizvode lokalnih proizvođača te tako kupcima ponudio izvorne hrvatske proizvode. Billa još i danas, a posebice prije nekoliko godina kada je primila certifikat HACCP, i te kako ga koristi u reklamne svrhe. I Spar će na svojim promotivnim letcima tiskati ovu informaciju s ciljem veće prodaje. Što se tiče HACCP certifikata, poručuju, on će se zasigurno stavljati u letke i to na stranice koje se odnose na odjele za koje je certifikat i dobiven. Broj različitih letaka će se u idućoj godini povećavati, no nije moguće točno odrediti za koliko budući da se letci, kažu, osim za razne akcije i ponudu proizvoda tiskaju još prilikom različitih događanja, sponzorstva i slično. U Hrvatskoj, međutim, više od polovice građana kojima trgovački lanci šalju letke i novine, ove reklamne poruke samo prima i pročita. Ipak ih 15 posto, osim što ih primi i pročita, nešto od toga i kupi. Isto tako, 15 posto ljudi letke prima, ali ih uopće ne pročita, dok ih 14 posto ne prima, rezultati su istraživanja GfK Croatia.

U usporedbi s još nekim državama više od nas na ovaj način kupuje se u Sloveniji (40 posto), zatim u Češkoj (35 posto), Slovačkoj (33) i Mađarskoj (18 posto). Manje se vjeruje i kupuje prema letcima nego li u Hrvatskoj još u Srbiji, Poljskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj. Projekt kojim se služi Agencija GfK naziva se Leaflet Monitor i koriste ga mnoge države kod proizvoda široke potrošnje. Ova jedinstvena metoda za praćenje oglašavanja proizvoda u promocijskim letcima trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, osim što ažurno pruža informacije, efikasna je i pri analizama aktivnosti lanaca, cijena proizvoda, marketinških akcija itd. Takvi podatci, tvrde stručnjaci, omogućuju vrlo jednostavno i kvalitetno praćenje kretanja vlastitih proizvoda, kao i proizvoda i aktivnosti konkurencije. Zbog ovih osobitosti Leaflet Monitor olakšava rad u odjelima marketinga i prodaje te omogućuje kvalitetnije i preciznije strateško planiranje budućih aktivnosti. Najbrže rastuće kategorije u letcima ove u odnosu na prošlu godinu odnosile su se na voće i povrće, zatim vino, müsle, tjestenine te deterdžente. Konstantan porast broja izdanih letaka, kao i kućanstava koja svoju kupnju obavljaju “konzultirajući” takve letke, dvije su bitne činjenice zbog kojih projekt Leaflet Monitor poprima sve širu primjenu i u Hrvatskoj kod trgovačkih lanaca i kod proizvođača proizvoda široke potrošnje svakodnevne upotrebe. U GfK podsjećaju da se s projektom započelo u Češkoj (1998. godine), a danas se, uz Češku i Hrvatsku (od 2005. g.), realizira i u još nekoliko država. Analize o broju letaka prošle u odnosu na prvu polovicu ove godine ukazuju na značajne promjene i u maloprodajnom sektoru u Hrvatskoj. Jedna od njih je svakako ulazak Lidla na tržište koji drži prvu poziciju u oglašavanju na ovaj način. Iza Lidla su Konzum, zatim Plodine, Kaufland, Billa i Interspar. Pevec, primjerice, iako ima velik broj letaka, nije u analizi jer se uspoređuju trgovački lanci koji u asortimanu imaju najviše prehrambenih proizvoda.