Vlada Republike Srpske zatražila je od Vlade Srbije pozajmicu od 5 tisuća tona kukuruza kako bi ublažila negativne posljedice ovogodišnje suše, rekao je republički ministar gospodarstva, energetike i razvoja Rajko Ubiparip. U F BiH udruženja poljoprivrednika traže interventni uvoz 10 tisuća tona kukuruza kako bi se prevladala sadašnja nestašica tog proizvoda u ishrani stoke. Najveći pekari u Sarajevu, Klas, Sprind i Aspeka, najavili su putem Udruženja pekarskih obrtnika povećanje cijena kruha. Obrtnici se žale kako ne mogu nabaviti od dobavljača poput Klasa brašno niti kupiti ulje pa se moraju snalaziti na različite načine kod nabavke sirovina što povećava troškove proizvodnje. Pekari tvrde kako su odustali od povećanja cijena kruha prilikom uvođenja PDV-a, ali da sada ne mogu pozitivno poslovati bez znatnijih povećanja cijena svojih proizvoda.

Rast cijena
Iz Udruženja pekarskih obrtnika ustvrdili su kako tvrdnje ministra poljoprivrede u Vladi F BiH Damira Ljubića o realnom povećanju cijena kruha od 20 posto samo potvrđuju “kako on nema pojma” o troškovima pekara. Cijene kruha u nekoliko gradova u BiH povećane su za čak 50 posto. Prema podatcima Vanjskotrgovinske komore BiH, u prvih šest mjeseci ove godine u BiH je uvezeno oko 192 tisuća tona pšenice i suražice u vrijednosti od oko 30 milijuna eura. Najviše je uvoženo iz Hrvatske, Mađarske i Srbije. Prošle je godine vrijednost uvoza bila 42,54 milijuna eura. Prošle godine uvoz pšeničnog brašna bio je 6 milijuna eura, a brašna od pšenice i suražice u prvoj polovici ove godine 3,32 milijuna eura. Najviše se uvozilo iz Srbije i Hrvatske. Uvoznici razmišljaju o uvozi pšenice i iz prekomorskih zemalja, prije svega SAD. Veliki rast cijena pšenice na svjetskom tržištu doveli su BiH pekare u zabrinjavajuću situaciju. Cijena tone pšenice lani je bila između 100 i 120 eura, a ove je godine iznad 200 eura. Godišnje potrebe BiH su između 400 i 500 tisuća tona tona. Godišnji otkup domaće pšenice godišnje je do 50 tisuća tona. Robne burze u svijetu bilježe nagli rast cijena pšenice i kukuruza. Vremenske neprilike (suša u Australiji i Europi i velike količine padalina u Sjedinjenim Američkim Državama) umanjile su urod premda je ove godine žitarica zasijana na nešto većim površinama nego prošle godine. Ukupna proizvodnja u svijetu je 610 milijuna tona.

Ovogodišnja bi proizvodnja trebala biti 2,7 posto veća nego prošle godine, odnosno 2 posto manje nego pretprošle godine. Rast cijena pšenica na burzama u svijetu je stalan od rujna prošle godine kada je tona pšenice iznosila oko 125 eura. U veljači je njena cijena bila 160 eura po toni. Sadašnja je cijena dostigla gotovo 230 eura. Slično je i s kukuruzom. Sadašnja cijena tone kukuruza je gotovo 350 američkih dolara. U srpnju je bila nešto više od 300 dolara. Godinu prije cijena tone kukurza bila je 260 američkih dolara. Najveći rast cijene kukuruza bio je u ožujku kada je tona stajala 480 dolara. Problem BiH je što je oslonjena na uvoz žitarica pa onda njihova cijena utječe ne samo na proizvodnju kruha nego i na stočarsku proizvodnju i proizvode od mlijeka. U industrijskoj povezanosti povećanje tih cijena uzrokuje povećanje troškova prerađivačke industrije. Za razliku od Vlade RS, koja je cijela angažirana na ublažavanje teškoća po gospodarstvo zbog ovoljetnih suša, u F BiH jedini koji nije na odmoru je ministar poljoprivrede Damir Ljubić. Najveću kritiku premijeru Nedžadu Brankoviću uputili su iz sindikata poljoprivrede, prehrambene i duhanske industrije, vodoprivrede, ugostiteljstva, turizma i trgovine čiji je predsjednik Mehmed Avdagić u sukobu s najutjecajnijim sindikalnim čelnikom u F BiH, predsjednikom Saveza samostalnih sindikata BiH Edhemom Biberom. Avdagić je optužio Brankovića kako građanima na početku velikih poskupljenja nudi neozbiljna objašnjenja i obećanja. Rekao je još kako je ogorčen premijerovom trvdnjom o formiranju komisije koja će utvrditi potrebu formiranja robnih rezervi.

Inertna vlada
“Sada kad smo u situaciji utopljenika, ne treba pripremati spasenje. Imamo građane koji su praktično već potopljeni sušom i oni će platiti cijenu nerada vlasti sa svih razina, od državnog do kantonalnih. Jer oni su ti koji su opstruirali formiranje ministarstva poljoprivrede, koji bi se bavilo isključivo problemima poljoprivrede i prehrambene industrije. No to je povjereno ministarstvu koje se bavi trgovinom, i to zbog trgovačkih lobija, koji su našli svoj prostor za djelovanje u zavisnoj političkoj vlasti”, rekao je Avdagić dodajući kako je Vlada F BiH trebala reagirati još na početku sušnog razdoblja. “Vlada F BiH nije našla interes ni da rod od 15 tisuća tona pšenice, proizveden u našoj zemlji, otkupi za robne rezerve”, optužio je Avdagić dodajući kako više nije moralno od mlinskopekarske industrije tražiti odricanje od povećanja cijena. Ustvrdio je kako je nedopustivo da u sadašnjoj situaciji ministri u Vladi F BiH budu na kolektivnom godišnjem odmoru. “Vlada mora stalno zasjedati jer slijedi veliki udar na proračun. Povećat će se siromaštvo, na pomolu je glad.”, upozorio je Avdagić.