Bila je 1959. kada je ugrađen prvi pejsmeker, konstruiran prvi mikročip, dizajnirane prve najlonke, kada je rođena lutka Barbie, i ništa manje važno: izašle su, tog 1. srpnja, i novine koje će o svemu tome pisati, Večernji list. Od toga dana, nema ama baš nijednog važnog događaja u svijetu i u "našem" dvorištu o kojem naši čitatelji nisu imali prilike čitati. Davno prije pojave interneta, u vrijeme kada TV nije bio u svakoj sobi, Večernji je mnogima bio jedini pravi prozor u svijet.

Naši novinari i urednici nikada nisu zaboravili da su u neprekidnom dijalogu s "malim čovjekom", pa je Večernji list bio s ljudima i kad je Hrvatska postala samostalna država i kad su branitelji oslobodili Knin, ali i u vremenima vožnje na par-nepar i redukcije struje i kad su uhitili studentske vođe i smjenjivali proljećare, i kad je ubijen Kennedy i kad je u Hrvatsku stigao papa Woytiła, i kad je čovjek kročio na Mjesec. Uvijek.

Redakcijski doajeni
U proteklih 60 godina, na čelu Večernjeg lista izmijenilo se, prije aktualnog Dražena Klarića, 12 glavnih urednika, a parola dosad najdugovječnijeg šefa Večernjeg lista Branka Tuđena "čime ćemo danas iznenaditi čitatelje" održala se i danas. Redakcijom, pak, prošla je cijela vojska novinara, kojima je Večernjak bio tek usputna stanica kao i oni kojima je bio i ostao životno odredište, ne posao, nego poziv, a među njima i doajeni pisane riječi, fotografije ili karikature, začetnici modernog novinarstva, mentori mladim novinarima, vizionari… vrhunski profesionalci koji su stvarali ugled Večernjeg lista.

Jedan od njih bio je Mladen Stražimir Straža, legenda crne kronike, koji je na mjesto događaja, zahvaljujući "prisluškivanju" policijske radioveze, redovito stizao i prije "plavaca" i Hitne, potom Ico Voljevica koji je Grgu na zadnjoj stranici novine crtao punih 38 godina, ocrtavajući vlastiti karakter – alergičan na parazite u društvenom organizmu, na nemar, neodgovornost, na špekulante, na prazne brbljavce – ali bez vulgarnih i zluradih poruka, nego braneći čovjeka i njegovo dostojanstvo. I, dakako, Ive Mihovilović, prvi hrvatski freelancer, profesionalac nenadmašne radne energije koji nikada nije dolazio u redakciju, koji baš nikada nije otputovao izvan zemlje, a ipak je bio najdugovječniji vanjskopolitički komentator u povijesti Večernjeg lista, čija je rubrika Spectator bila iznimna popularna. S njezinom popularnošću mogla se mjeriti tek rubrika Embargo – mali crveni okvir s 35 redaka teksta – za koju se govorilo da je "stara koliko i Večernji list".

Biti u Embargu značilo je biti javno, ali argumentirano prozvan, a u toj su se rubrici izmijenila četiri autora, najdulje Boris Osim, točno 15 godina i 11 mjeseci. Kolika je bila popularnost svih tih godina Embarga, bila je jasna prijetnja koja se na ulicama često mogla čuti: "Dat ću vas u Embargo!" Tijekom šest desetljeća, mijenjalo se i društveno i medijsko okruženje, s njime i Večernji list, samo je "glad" za informacijom ostala ista.

Impresivne brojke
Šezdeset godina duga povijest Večernjeg lista podrazumijeva i impresivne brojke. Sav taj trud novinara, urednika, lektora, grafičara i svih onih koji su stvarali i još uvijek stvaraju Večernjak pokušali smo što plastičnije grafički prikazati, pa kada se pomnoži brojka od gotovo 20 tisuća brojeva otisnutih u prosjeku od 180 tisuća primjeraka, dolazimo do fascinantne brojke od 3,35 milijarde ukupno otisnutih primjeraka. Uzimajući u obzir prosječni broj stranica (36) tijekom šest desetljeća rada (ne uzimajući u obzir priloge na sjajnom papiru poput Dive i drugih) i debljinu jednog novinskog lista, ispada da bi svi tiskani Večernjaci, kada bismo ih poslagali na jednu hrpu, dosegli 4.446 kilometara u visinu.

Usporedimo li to s najvišim planinskim vrhom na Zemlji – Mount Everestom (8848 metara) – planina svih otisnutih Večernjaka bila bi od najvišeg vrha Himalaja veća za čak 502 puta. To je visina koja je 13,5 puta veća od visine na koju je lansiran prvi satelit s ljudskom pratnjom – Jurijem Gagarinom, a kada bi se uzduž poslagali svi Večernjaci bili bi dugi više od 1,4 milijuna kilometara, odnosno 35 puta oko ekvatora. Možda baš (i) stoga, ova okrugla obljetnica Večernjeg lista velik je događaj ne samo za večernjakovce, nego i za cijelu medijsku industriju u Hrvatskoj. Sretan nam 60. rođendan!

Snaga Večernji list grupe su njezini ljudi

Snaga brenda može se mjeriti na više načina – kroz njegov utjecaj u društvu, prepoznatljivost na tržištu, komercijalnu vrijednost, inovativnost, doseg, ali i dugovječnost. Neki od najpoznatijih svjetskih brendova na tržištu opstaju desetljećima, a onaj od iznimne važnosti za Hrvatsku i njezinu dijasporu, svakako je Večernji list. Iako je danas većina novinara, urednika, grafičara, djelatnika odjela prodaje, marketinga, logistike, koji svakodnevno pridonose uspjehu Večernjeg lista, mlađa od samoga brenda, velik broj njih odrastao je zajedno s Večernjakom i upravo u ovoj izdavačkoj kući "izučio zanat" te ostao u okrilju Večernjeg lista do danas. Oni koji su otišli sudjelovali su u stvaranju novih medijskih kuća, izdanja, formata, programa, emisija itd., danas poznatih cijeloj Hrvatskoj i šire. Ljudi su ti koji su bili i ostali snaga Večernjeg lista i temelj za kreiranje kvalitetnog, vjerodostojnog novinarstva.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Upravo to je od Večernjaka i stvorilo tako veliku priču o uspjehu, o kojoj se danas piše s lakoćom i ponosom. Upravo ti ljudi stvarali su inovativni dnevni list koji je u mnogočemu odredio sudbinu i put hrvatskog izdavaštva i novinarstva. Od prvih digitalnih koraka, jer upravo je Večernji list, kao prvi u Hrvatskoj, u vrijeme Univerzijade 1987. godine, uveo računala u proizvodnju novinskog sadržaja, pa preko izdanja poput nekad iznimno popularne Plave devetke, raznovrsnih glossy magazina, sve do današnjih dana, kada ubire virtualne uspjehe na digitalnim platformama – Večernji list je uvijek bio i ostao kreator revolucionarnih trendova u hrvatskom novinskom prostoru. Nikako ne smijemo zaboraviti ni dolazak Styrije u Hrvatsku, koja je kupnjom Večernjeg lista i ulaganjem u njegov razvoj odigrala veliku ulogu u stvaranju onoga što je Večernji list danas.

Zahvaljujući Styriji, a uz podršku platformi Večernjeg lista, stvarani su i novi brendovi koji danas dominiraju hrvatskim medijskim prostorom, poput megauspješnih 24sata i Njuškala. Ali ono najvažnije u svakoj transformaciji, a Večernji list ih je prošao mnogo, uvijek s jednim jedinim ciljem, da brend star 60 godina u svojoj suštini ostane mlad i suvremen, bilo je i ostalo kvalitetno novinarstvo. Naša je dužnost i poziv otvarati društveno važna pitanja, korigirati politiku, ali i pomoći ugroženim društvenim skupinama, pozivati na akciju, motivirati, inspirirati i tješiti… a sve to svakodnevnim predanim pisanjem naših večernjakovaca… S pozicije Uprave mogu reći da je Večernji list lako predstavljati – od stabilne naklade tiskanog izdanja, preko najjače baze pretplatnika, impozantnih rezultata našeg portala, pa sve do sjajnih financijskih pokazatelja, Večernji list kao kompanija spada u perjanice hrvatskog medijskog biznisa.

No ponavljam, sve to u ovih prvih 60 godina postojanja izraslo je na ljudima koji su svoje znanje, strast i energiju utkali u Večernji list. Zato koristim ovu priliku da svima njima čestitam 60 godina uspjeha i ustrajnosti u vremenima koja nisu uvijek bila lagana za novinarstvo i medije općenito. I na kraju – pozivam i sve naše vjerne čitatelje i pretplatnike da ovih prvih 60 godina proslave s nama, jer tu smo za vas i zbog vas. Ono na što vam se obvezujemo jest da ćemo i idućih 60 godina biti jednako inspirativni, moderni i mladi, uvijek tu, vama na usluzi, kroz sve naše platforme. Čitajte nas, gledajte nas, klikajte nas, budite s nama uživo. Hvala vam na lojalnosti i povjerenju.
Andreja Borošić, predsjednica Uprave

Prva medijska kuća koja je pokrenula portal

Da je Večernji list medij koji je uvijek pratio svjetske trendove u svojoj industriji i visoko postavljao letvice na nacionalnoj razini, najbolje pokazuje to da 60. rođendan dočekuje nakon 20. obljetnice pokretanja njegove internetske verzije – 8. veljače 1999. na URL adresi www.vecernji-list.hr započeo je život Večernjakov internetski portal.

Najbolji rezultati u povijesti
Tada se objavljivao dio priča iz novina i još nije bilo posebne redakcije ni novinara koji bi pisali samo za web. Na to je trebalo pričekati još nekoliko godina. Uostalom, i Google je pokrenut samo godinu dana ranije, a Facebook tek pet godina poslije… Uz tadašnji Vjesnik, Večernji list bile su jedine novine koje su pokrenule svoje internetske stranice s vijestima. A da to pokretanje portala puno prije mnogih na hrvatskom tržištu nije bio samo jedan bljesak ili labuđi pjev dokazuje to da je 20. rođendan portala dočekan s nizom najboljih rezultata u njegovoj povijesti. Prema podacima službene metrike posjećenosti web-stranica u Hrvatskoj (Gemius Rating), portal vecernji.hr u siječnju je posjetilo čak 1,6 milijuna jedinstvenih korisnika iz RH koji su ukupno proveli 210 godina i 244 dana konzumirajući njegov sadržaj. Kada bismo danas pogledali unatrag, našli bismo da je prije toliko godina rođen Ljudevit Gaj. Jedan od najboljih rezultata u povijesti u siječnju ostvaren je i u broju otvorenih stranica, odnosno stranice Večernjeg lista otvorene su čak 94.010.877 puta, što je povećanje od čak 15 % u odnosu na prosinac. 

Medijski lideri
Uz kontinuirani rast proizvodnje vlastitih videosadržaja, također bilježimo više od 2,2 milijuna pregleda samo u vlastitom playeru, što nas i u proizvodnji videa svrstava među medijske lidere u Hrvatskoj. Veliki iskorak za hrvatske medije nastao je u 2006. godini kada se više počela uvoditi multimedija te je osnovana i videoredakcija s posebnim emisijama videovijesti koje su emitirane dvaput dnevno.

Kao prva novinska kuća koja je pokrenula svoj portal, nastavljamo biti pokretač novih trendova i jedan od najvećih proizvođača originalnog sadržaja u Hrvatskoj, što potvrđuje i kontinuirani rast brojki na webu iz mjeseca u mjesec. Jedna od stvari koje je Večernji na vrijeme prepoznao kao najbitniju stavku budućnosti je video te je s ulaganjem u taj segment počeo još sredinom prošlog desetljeća, a cijela priča kulminirala je početkom 2018. godine kada smo u rad pustili TV studio opremljen najsuvremenijom tehnologijom.

Program uživo možemo pustiti odmah nakon nekog izvanrednog događaja i emitirati satima bez prestanka putem nekoliko kanala istodobno. Kako u Večernjem listu rade analitičari iz raznih područja, oni redovito pomoću raznih videoformata analiziraju važne događaje, no produciraju se i mnogobrojne sportske, lifestyle, showbizz, automoto i slične emisije. Ukupno su posjetitelji portala Večernjeg u 2018. naše vlastite videosadržaje gledali 177.534 sata, odnosno 20,25 godina. Danas ljudi u prosjeku i više od 200 puta na dan pogledaju zaslon pametnog mobitela, a najčešće gledaju upravo video, stoga svi najveći mediji danas video proizvode za barem nekoliko kanala. Tako i videa Večernjeg možete gledati na portalu i aplikaciji, ali i na svim popularnim društvenim mrežama – Facebooku, Twitteru, YouTubeu i Instagramu. 
Dario Markas, glavni urednik online izdanja

Puno više od otvaranja za biznis važnih tema

Poslovni dnevnik je od početka bio vođen jednom osnovnom idejom – sačuvati vjerodostojnost, nezavisnost i povjerenje čitatelja.  U proteklih 15 godina izlaženje tiskano izdanje Poslovnog dnevnika stvorilo je lojalnu čitateljsku strukturu i nije doživjelo velike padove u nakladi. Kvaliteta sadržaja specijaliziranog medija učinila je Poslovni dnevnik medijem koji se danas nalazi na gotovo svakom stolu onih koji odlučuju bez obzira radi li se o menadžerima, predsjednicima Uprava velikih kompanija ili političarima i znanstvenicima.  Poslovni dnevnik prve i jedine biznis novine na hrvatskom tržištu prije svega mogu se pohvaliti svojom inovativnošću te razvojem poslovanja u proteklih 15 godina koje je nadraslo okvire proizvodnje i produkcije novinskog sadržaja.  Kroz tiskano izdanje, web platformu, ali i Poslovni centar znanja i organizaciju konferencija i evenat Poslovni dnevnik, dio grupe Večernji list, u 15 godina izlaženja pored otvaranja za biznis važnih tema pokrenuo je i niz akcija po kojima se danas prepoznaje na tržištu.  Preko projekata poput Hrvatska pamet Hrvatskoj, Iskustvo zlata vrijedi ili Pametnih gradova Poslovni dnevnik postao je rodonačelnik okretanja medija društveno odgovornim akcijama te kreiranja sadržaja na potpuno novi i inovativan način. Da je Poslovni dnevnik prepoznat među hrvatskim poslovnjaima, ali i šire svjedoći stabilna pretplatnička baza od gotovo 5000 adresa ali i iznimna posjećenost portala poslovni.hr koji proteklu godinu bilježi oko 800.000 jedinstvenih korisnika mjesečno što ga prema analitici Gemiusa stavljana na desetu poziciju među hrvatskim news portalima. Inače, poslovni.hr 70 posto čitatelja čita na mobitelu, a 30 posto na računalu. Također, preko 75 posto čitatelja ima višu ili visoku stručnu spremu, dok čak 16 posto čitatelja pohađa srednju školu ili fakultet. Redakcija od 20-ak novinara, urednika i grafičara zaslužna je za cijelu produkciju jedinih biznis dnevnih novina, a uz odjele prodaje, eventa i promocije za produkciju svih konferencija i projekata. Ljudi koji rade na kreiranju i osmišljavanju Poslovnog dnevnika kako tiskanog tako i interentskog izdanja danas su među najboljima koje biznis novinarstvo ima u Hrvatskoj. Dio novinarske ekipe u Poslovnom dnevniku od nejgovih je početaka – kolegicei kolege novinari i urednici Poslovnog dnevnika prepoznati su među čitateljima, ali i partnerima kao ono što čini snagu Poslovnog dnevnika. U zadnjih pet godina Poslovni dnevnik pored velikih kompanija sve je više okrenut i malim i srednjim poduzetnicima za koje je pored prilagodbe sadržaja postao referentna točka edukacije. Kroz projekt Poslovni uzlet s kojim je Poslovni dnevnik obišao više od 100-njak hrvatskih gradova besplatno je na radionicima educirano više od 1000 malih i srednjih poduzetnika. Upravo je Poslovni uzlet prije šest godina bio trenutak preokreta kojim je Poslovni dnevnik zakoračio u novo razdoblje. Sličnih projekata bit će još, a ono što slijedi Poslovnom dnevniku je još snažnije okretanje digitalizaciji.