Robert Veriga, prvo dijete začeto izvantjelesnom oplodnjom u Petrovoj bolnici u Zagrebu, idući će mjesec napuniti 40 godina, a od tada do danas u Hrvatskoj je medicinski potpomognutom oplodnjom rođeno oko 40.000 djece.

ZNANOST

Na granici (ne)mogućeg: Znanstvenici uzgojili cijeli model ljudskog embrija, bez spermija ili jajašca

Svake se godine u Hrvatskoj rodi gotovo sto prvih razreda zahvaljujući medicinski potpomognutoj oplodnji, istaknula je  voditeljica Odjela za medicinski potpomognutu oplodnju u klinici u Petrovoj Dinka Pavičić Baldani  na konferenciji za novinare prigodom održavanja ginekološkog kongresa u Opatiji.

Veriga je rođen 23. listopada 1983. kao prvo dijete u Hrvatskoj i sedmo u svijetu nakon zahvata medicinski potpomognute oplodnje. Zahvat je izveden u Petrovoj bolnici u Zagrebu, samo pet godina nakon što je u svijetu “prvo dijete iz epruvete” rođeno u Velikoj Britaniji.

Izvantjelesna oplodnja danas se izvodi u 15 centara u Hrvatskoj, na taj se način rađa između 1800 i 1900 djece godišnje što je oko pet posto ukupnog nataliteta u Hrvatskoj.  Praktički nema razreda u kojemu barem jedno dijete nije rođeno uz pomoć medicine, istaknuto je na konferenciji za medije na kojoj je uz, dr. Pavičić Baldani, sudjelovao i  Velimir Šimunić, pionir medicinski potpomognute oplodnje u Hrvatskoj.

Jedna od ključnih tema kongresa bila je neplodnost, jer se računa  da svaki 6. par u svijetu i u Hrvatskoj ima problema s neplodnošću. Hrvatska  se već gotovo 30 godina ubraja u nisko natalitetne zemlje a stopa nataliteta kontinuirano nam pada.

“Pedesetih godina prošloga stoljeća žene su prosječno u Hrvatskoj rađale 2,4 djeteta u fertilnoj dobi, danas je to samo 1,4 djeteta”,  istaknuo je  dr. Šimunić, koji je vodio postupak tjelesne oplodnje, trudnoću i porod Roberta Verige prije 40 godina u Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj.

Stigmatizacija neplodnih parova

Uzroke rastuće neplodnosti u Hrvatskoj Šimunić vidi u odgađanju rađanja kod žena, ali i u rastućoj muškoj neplodnosti koja je postala dominantna i na koju otpada 53 do 55 posto svih uzroka neplodnosti u Hrvatskoj. Pretpostavlja se da ju uzrokuju nezdrave životne navike, loša prehrana, stres i utjecaji iz  okoline, poput zračenje, raznih kemikalija i estrogena u prehrani i sl.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Prema podacima Hrvatskog registra Ministarstva zdravstva koji prati ishode i rezultate medicinski pomognute oplodnje od 2011. do 2020 godine u Hrvatskoj je rođeno 13.641 dijete metodom in vitro fertilitizacije.

Dr. Pavičić Baldani upozorila je na socijalnu stigmatizaciju neplodnosti koja je još uvijek prisutna u Europi jer se procjenjuje da 63 posto europskih neplodnih parova živi u okruženju socijalnog odbacivanja.

“To je još uvijek tabu tema”, kaže Pavičič Baldani te navodi da je u Italiji  socijalno odbačeno čak 74 posto neplodnih parova. Nakon Italije, slijede Belgija i Švicarska, gdje se s tabuima suočava 66 posto takvih parova. Visokih 60 posto imaju i Švedska, Njemačka, a slijede Irska, Francuska, Norveška i UK.

U Hrvatskoj također postoje tabui i parovi često kriju od okoline postupak poptpomognute oplodnje.

“Tabuizacija ove teme krajnje je neprimjerena i neetična jer se oko pet posto djece rađa ovim programom danas u Hrvatskoj”, istaknula je Pavičić Bakldani.

Hrvatska iznad europskog prosjeka

Dr. Šimunić napominje da vrlo često djeca niti ne znaju da su začeta na ovaj način, te da okolina, a posebno ruralne sredine, ne vole to isticati.

U Hrvatskoj HZZO čini puno za neplodne parove te su im omogućena, na teret zdravstvenog osiguranja, dva postupka potpomognute oplodnje u prirodnom ciklusu te četiri u stimuliranom, do navršene 42. godine života žene.

Šimunić i Pavičić Baldani istaknuli su da Hrvatska ima jedan od najboljih uvjeta liječenja neplodnosti ne samo u Europi nego u svijetu, gdje pacijenti većinom plaćaju postupke MPO-a iz svoga džepa.

Istaknuli su i da je uspješnost provođenja postupaka danas između 50 i 60 posto u Hrvatskoj kod žena do 35. godine života, što je iznad europskog prosjeka, no unatoč tome, u medijima se nerijetko piše da hrvatski parovi moraju ići na liječenje neplodnosti u inozemstvo.

“To je apsolutno netočno, u odnosu na druge europske zemlje, imamo iznimno dobre pokazatelje, zakonski okvir i izdašno financiranje države”, istaknula je Pavičič Baldani.

Šimunić je s konferencije pozvao žene u Hravtskoj da se ranije odluče na rađanje jer im nakon 22. godine opada plodnost. “Toga moraju biti svjesni parovi koji se odlučuju na rađanje djece nakon 30. godine”, poručio je s konferencije za medije, održane u sklopu 14. Hrvatskog kongresa o ginekološkoj endokrinologiji, humanoj reprodukciji i menopauzi te 7. Kongresa Društva hrvatskih kliničkih embriologa, koji je od 14. do 16. rujna održan u Opatiji.