Objavom imena dobitnika Nobelove nagrade za medicinu u Štokholmu je počeo tradicionalni tjedan u kojem se gotovo svaki dan javnosti otkriva imena slavodobitnika te najznačajnije nagrade na svijetu. Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za medicinu trojica su znanstvenika koji su uspijeli otkriti metodu koja bi mogla pomoći u istraživanju ljudskih gena. “Odbor za dodjelu Nobelove nagrade obznanjuje da su ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za medicinu i fiziologiju Mario Capecchi, Martin Evands i Oliver Smithies.” Predstavnik Nobelovog odbor tim je riječima objavio imena nagrađenih: dva Amerikanca i jedan Britanac dijele i novčanu premiju od nešto više od milijun eura. U prvoj reakciji 82-godišnji slavodobitnik Oliver Smithies rekao je: “Jako sam sretan zbog ove odluke i sretan da sam dio tima koji je dobio nagradu. Uvjeren sam da će naš rad unaprijediti znanost.” U objašnjenju Nobelov odbor kaže kako su je dobitnici zaslužili zbog “otkrića principa za uvođenje specifičnih promjena kod miševa korištenjem embrionalnih matičnih stanica”. Pojednostavljeno govoreći, trojica dobitnika odlikovana su zbog otkrića tehnike kojom se omogućava ciljano “isključivanje” pojedinih gena kako bi se istražila njihova funkcija na pokusnim miševima. To bi se moglo usporediti s radom kakvog preciznog sata: odstrani li se samo jedan njegov važan dio sat više ne funkcionira. Član Nobelovog odbora Urban Lehndal smatra da bi otkriće ovogodišnjih dobitnika moglo označiti revoluciju u borbi protiv bolesti koje djeca “nasljeđuju” od svojih roditelja: “To je tehnologija koja nam pruža mogućnost istraživanja svakog gena u našoj DNA. A njim ima i do 25 000. Do sada je bilo teško shvatiti koju funkciju ima koji gen. Sada imamo fantastičnu mogućnost razumijevanja genetskih oboljenja i njihovog liječenja.” Odbor za dodjelu Nobelove nagrade i prošle je godini u kategoriji Medicina nagradio znanstvena dostignuća dvojice genetičara: Andrew Fire i Craig Mellow razvili su postupak kojim je omogućeno ciljano istraživanje pojedinih gena u organizmu i njihov utjecaj na promjene koje se događaju u organizmu, naprimjer nastanak određenih tjelesnih anomalija. Urban Lehndal, koji je sam profesor za genetiku, smatra da je otkrićem ovogodišnjih slavodobitnika napravljen važan korak u susret novog doba znanstvenih istraživanja: “Mi sada možemo otkriti i one bolesti za koje je “kriv” samo jedan jedini gen.

Naprimjer kod deformacija pojedinih ekstremiteta ili kod srčanih problema. Što se tiče dijabetesa ubuduće će biti moguće shvatiti kakva se “genetska greška” dogodila kod ljudi koji boluju od te bolesti. Kad govorimo o otkriću ovogodišnjih dobitnika Nobelove nagrade slobodno možemo reći da se radi o znanstvenoj revoluciji.” Profesor Lehndal smatra da bi pacijenti već vrlo skoro mogli profitirati od njihovog znanstvenog doprinosa. U istraživanju začepljenja arterija znanstvenici su došli do spoznaje o tome koliko su upale važne u procesu nastanka začepljenja. Na temelju tog novog znanja moguće je i razviti nove lijekove koji bi mogli pomoći oboljelima od takve ili sličnih bolesti. A Nobelovu nagradu za fiziku ove su godine podijelili Albert Fert, frncuski fizičar, profesor na Sveučilištu Paris-Sud, Orsay, i njegov njemački kolega Peter Grünberg, profesor na Institut für Festkörperforschung. Nagrada je dodijeljena zbog otkrića “gigantskog” magneto-otpora (GMR). Ovogodišnji dobitnici neovisno su jedan o drugome 1988. godine otkrili dotad nepoznat fizikalni efekt, GMR, u kojem male promjene u magnetskom polju dovode do velikih promjena u električnom polju. Pokazalo se da je taj efekat ključan za rad sve manjih i manjih tvrdih diskova u računalima i MP3 sviračima. Godine 1997. napravljena je prva glava za čitanje slabih magnetskih zapisa, a i današnje tehnologije oslanjaju se na to otkriće. Tvrdi diskovi skladište informacije na mikroskopski malim područjima magnetskih ploča, a njihovim fizičkim smanjenjem smanjuje se i namagnetiziranost površine ploče. GMR efekt omogućava čitanje vrlo slabih zapisa i njihovo pretvaranje u električne impulse koji se zatim šalju računalu kao niz nula i jedinica. Otkriće GMR-a posljedica je novih tehnologija koje su 70-ih godina prošlog stoljeća omogućile proizvodnju vrlo tankih slojeva materijala, debljine samo nekoliko atoma. Zbog toga se GMR smatra jednom od prvih konkretnih primjena nanotehnologije.

Dolje: dobitnici Nobelove nagrade za medicinu