BEOGRAD Srpanjska prosječna zarada iznosi 342,6 eura i manja je od lipanjske za 0,17 posto. Od početka godine do konca srpnja prosječna plaća porasla je 29,11 posto, a realno za 24,14 posto. Rast plaća nije praćen odgvarajućim povećanjem produktivnosti i BDP-a, što prijeti izazivanjem prekomjernog rasta inflacije, čije je povećanje projecirano na 6,5 posto. Upućeni tvrde kako rast plaća nije odraz jačanje srbijanskog gospodarstva, a iz sidikata upozoravaju kako statistički prikaz nije realan pokazatelj boljeg položaja zaposlenih jer je do znatnog rasta plaća došlo zbog visokih zarada u duhanskoj industriji, financijskom sektoru, poslovima s nekretnima, državnoj upravi, obrazovanju i zdravstvu, dok su primanja u ostalom dijelu gospodarstva znatno niža, osobito u tekstilnoj i kožarskoj industriji u kojoj su ispod 100 eura, odnosno deset puta manje nego u banakama i tvornicama duhana. Prekomjerno povećanje plaća objašnjava se opredjeljenjem vladajućih krugova da time pridobiju naklonst biračkog tijela uoči predstojećeg održavanja lokalnih izbora. Zbog rast plaća središnja banka je bila primorana donijeti protumjere kako bi održala rast inflacije u predviđenim okvirima.
Srpanjska prosječna plaća iznosila je 342,6 eura, što je 0,17 posto manje u odnosu na lipanj
BEOGRAD Srpanjska prosječna zarada iznosi 342,6 eura i manja je od lipanjske za 0,17 posto. Od početka godine do konca srpnja prosječna plaća porasla je 29,11 posto, a realno za 24,14 posto. Rast plaća nije praćen odgvarajućim povećanjem produktivnosti i BDP-a, što prijeti izazivanjem prekomjernog rasta inflacije, čije je povećanje projecirano na 6,5 posto. Upućeni tvrde kako rast plaća nije odraz jačanje srbijanskog gospodarstva, a iz sidikata upozoravaju kako statistički prikaz nije realan pokazatelj boljeg položaja zaposlenih jer je do znatnog rasta plaća došlo zbog visokih zarada u duhanskoj industriji, financijskom sektoru, poslovima s nekretnima, državnoj upravi, obrazovanju i zdravstvu, dok su primanja u ostalom dijelu gospodarstva znatno niža, osobito u tekstilnoj i kožarskoj industriji u kojoj su ispod 100 eura, odnosno deset puta manje nego u banakama i tvornicama duhana. Prekomjerno povećanje plaća objašnjava se opredjeljenjem vladajućih krugova da time pridobiju naklonst biračkog tijela uoči predstojećeg održavanja lokalnih izbora. Zbog rast plaća središnja banka je bila primorana donijeti protumjere kako bi održala rast inflacije u predviđenim okvirima.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu