Nakon što je uprava Naftne industrije Srbije zatražila dozvolu od vlade za zaduživanje od 380 milijuna eura, kako bi tim sredstvima kompanija poboljšala tehnološku proizvodnju naftnih derivata u svoje dvije rafinerije, privatizacijski savjetnik, angažiran za strategiju privatizacije te kompanije, što ga čini Konzorcij Raiffeisen investment i Merill Lynch, smatra kako bi se NIS mogao zadužiti najviše do 100 milijuna eura. Takvu ocjenu privatizacijski savjetnik je donio nakon procjene kako bi NIS toliki zajam mogao vratiti iz vlastitih izvora, uz napomenu da se zaduživanje može odobriti ako vlada Srbije više ne bi odlagala početak privatizacije NIS. U NIS-u su očekivali da će privatizacijski savjetnik dati zeleno svjetlo za predloženo zaduživanje od 380 milijuna eura, pri čemu su računali na povezanost Raiffeisen investmenta i Raiffeisen banke, koja bi se pojavila u ulozi kreditora. NIS od 2003. godine bilježi pozitivne rezultate u poslovanju, koji se kreću od 230 milijuna do blizu milijardu eura. Konačnu odluku o zaduživanju NIS-a donijet će vlada. Ako se odobri zaduživanje od 380 milijuna eura, koje bi NIS otplaćivao šest godina, za to vrijeme bila bi odgođena privatizacija. Kod manjeg iznosa duga prazninu bi popunio budući kupac NIS. Prema riječima Srđana Bošnjakovića, generalnog direktora NIS, toj kompaniji su sredstva najviše potrebna za unaprjeđenje tehnološkog procesa u rafineriji u Pančevu, koja je već propustila nekoliko tehnoloških ciklusa, tako da se njezini derivati zbog loše kvalitete ne mogu prodavati na inozemnom tržištu. Srbija je, uz Albaniju, jedina koja još proizvodi olovne benzine i koja nije krenula u revitalizaciju svojih rafinerijskih postrojenja.

NIS je, prema riječima Srđana Bošnjakovića, veliki potencijal zbog čega ta kompanija, druga po veličini u zemlji, mora hitno započeti obnovu prerađivačkih kapaciteta. Vlasti su zabranom uvoza derivata NIS omogućili monopolistički položaj na domaćem tržištu zahvaljujući kome ostvaruje pozitivne poslovne rezultate. Sa zajmom što ga predlaže rukovodstvo NIS-a ta kompanija bi se mogla osposobiti za konkurentsku utakmicu na domaćem tržitu, kako u pogledu kvalitete naftnih derivata, tako i kada je riječ o modernizaciji prodajne mreže u koju se kani uložiti 180 milijuna eura. Prije nego je zatraženo odobrenje vlade za zaduživanje od 380 milijuna eura, uprava NIS-a je kontaktirala sa 17 banaka, koje su iskazale spremnost sudjelovati u ostvarivanju tog financijskog projekta. Neslužbeno se spominje da bi Erste banka bila glavni kreditor. U slučaju da započne privatizacija NIS banka kreditor bi razmjerno visini kredita bila proporcionalni suvlasnik dok kredit ne bude vraćen. Upravni odbor je već usvojio prijedlog o uzimanju kredita, ali je potrebno da se s time suglasi skupština dioničara u kojoj država ima najveći dio vlasništva pa je presudna odluka vlade. O zaduživanju NIS postoje oprečna mišljenja. Dok u NIS smatraju kako je sada posljednji trenutak da se započne tehnološka obnova rafinerija jer 2010. godine NIS više neće moći imati monopolistički položaj, dok kod pojedinih stručnjaka postoji suprotno uvjerenje. Ekonomist Miroslav Prokopijević uzimanje kredita smatra pogrešnim korakom, uz napomenu kako je najisplativija prodaja NIS-a. Prokopijević smatra da se angažiranjem inozemnih privatizacijskih savjetnika odljevaju velika sredstva, jer bi, prema njegovu kazivanju, domaći stručnjaci taj posao napravili za čak 50 puta nižu cijenu. Postoje dvojbe kako su ti troškovi uvećani ugrađivanjem pojedinaca u ukupnu cijenu.