Kada smo pod stresom vrlo često griješimo, gubimo mentalnu jasnoći i fokus što za posljedicu ima smanjenu produktivnost, loše procjene prilikom donošenja odluka, nisko samopouzdanje, smanjenu kreativnost i u konačnici lošije rezultante od očekivanih. Izlaganje stresu kroz duže vrijeme dovodi do gubitka motivacije i učinkovitosti, povećanog rizika od bolesti što ujedno utječe na stopu izostanka sa posla.

No priča ima i drugi stranu, stres može biti stimulator koji nas pokreće u akciju i motivira. Za dobar i kvalitetan rad potrebna je “doza” stresa koja nas pokreće. Zapravo stres je na neki način nužan. Koliko je stres poticaj, a koliko prijetnja ovisi o tome kako ga doživljavamo. Gledamo li na stres kao na izazov sa stavom da postoji rješenje, stresna situacija može biti prilika za učenje, napredak i rast svakog pojedinca.

Naravno, stres može utjecati i na međuodnose s kolegama ili nadređenima na poslu. Stres se manifestira na fizičkoj, mentalnoj i emocionalnoj razini svakog pojedinca. Naše unutarnje mentalno i emocionalno stanje vidljivo je u ponašanju u okruženju u kojem se nalazimo. Kad smo pod stresom postajemo skloni nekontroliranim reakcijama, kritikama, prosuđivanju bez stvarne osnove, ponašanjima koja ne podržavaju suradnju s kolegama i nadređenima. Stres je često poput zaraznog virusa, nervoza se osjeća i širi u radnoj okolini te djeluje destimulirajuće na sve koji se tu zateknu. Stres nam vrlo brzo može narušiti odnose sa kolegama i nadređenima. Zbog svega ovoga izuzetno je važno naučiti upravljati stresom.

Doba u kojem živimo i svakodnevni ritam ostavlja malo ili gotovo ništa vremena za bavljenje sobom, a stresori su stalno prisutni i mala je vjerojatnost da ih možemo uvijek izbjeći. Kako bismo upravljali stresom potrebno je znati prepoznati mentalne, emocionalne i fizičke znakove koji se pojavljuju te osvijestiti stresore – izvore stresa u radnom okruženju. Upravljati stresom možemo kada naučimo vladati sobom – kroz stjecanje samokontrole. Sposobnost samokontrole pomaže nam da upravljamo svojim mislima, emocijama i ponašanjem. Ostajemo sabrani te ne gubimo fokus i koncentraciju u situacijama gdje je prisutan stres. Da bismo stekli samokontrolu treba odvojiti vremena za sebe, a prije svega treba imati jasnu percepciju stresa i njegovog utjecaja na život. Ponekad jednostavno zaključimo: da pod stresom smo, ali ne poduzimamo ništa kako bismo ga umanjili. Umanjiti djelovanje stresa možemo počevši od najjednostavnijih načina koji, osim promjene u ponašanju i dnevnim navikama, ne iziskuju nikakva dodatna financijska sredstva.

To može biti promjena u dnevnom ritmu kao što je odvojiti vremena za fizičku aktivnosti, šetnju, hodanje, boravak u prirodi ili druženje. Često smatramo da sav posao treba hitno obaviti, no pitanje je imaju li baš svi radni zadaci oznaku hitnosti. Preraspodjela obavljanja radnih zadatka doprinosi smanjenju stresa na poslu.
Pored toga, i sam način na koji razmišljamo o stresnim situacijama i kako ih doživljavamo jedan je od recepata kako smanjiti njegovo negativno djelovanje na nas i našu radnu okolinu. Važan korak je iznaći svoja uvjerenja i vrijednosti koja su podržavajuća i pomažu nam da nađemo rješenja za stresne situacije. Time postajem optimističniji što je vidljivo u našem ponašanju te kao posljedicu ima pozitivnu reakciju okoline.

Načina za borbu protiv stresa je puno. Međutim, najvažnije je početi od sebe jer svaka promjena počinje od nas samih. Za početak je vjerojatno najbolja formula: pronaći vrijeme baš za sebe kako bismo učinili određene promjene kako u razmišljanju tako i u ponašanju.