U jeku parlamentarne rasprave o državnom proračunu za 2008. godinu, čije se usvajanje očekuje do kraja tjedna, Radovan Jelašić, guverner središnje Narodne banke Srbije i Mirko Cvetković, ministar financija, razmjenjuju putem beogradskih tiskanih i elektronskih medija međusobne optužbe. Ključna zamjerka monetarne vlasti na račun financijske odnosi se na odstupanje od obećanog zamrzavanja plaća čiji rast se u 2007. godini smatra glavnim krivcem za to što će ovogodišnja inflacija biti za trećinu veća od projicirane i popeti se na okruglih 10 posto.

Nepotrebna nervoza
Predloženi proračun, koji je za 9,9 posto veći od ovogodišnjega, ne jamči da će inflacijski val, započet u drugoj polovici godine biti zaustavljen u 2008. godini. S druge strane ministar Cvetković odgovara kako se u međuvremenu nije ništa dramatično dogodilo zbog čega bi guverner trebao pokazivati takvu dozu nervoze. Prema njemu, ovogodišnja inflacija će biti manja od 10 posto. Zbog vladine nedosljednosti u smanjenju javne potrošnje Narodna banka je, da bi spriječila inflatorni cunami, prinuđena pooštriti monetarnu politiku da bi u 2008. godini održala predviđeni rast inflacije od šest posto. Jelašić već unaprijed diže ruke u znak predaje, jer ne vjeruje da monetarne mjere mogu nadomjestiti ležernost u vođenju fiskalne politike i zato sumnja da se inflacija može održati u predviđenim okvirima. Ipak, guverner ne odustaje od mogućeg povećanja sadašnje referentne kamatne stope što će prouzročiti veću cijenu novcu, odnosno veće kamate na kredite. Mogući je rast i obveznih rezervi poslovnih banaka, što će smanjiti njihove kreditne potencijale. Sve će se to svaliti na klijente, tako da će građani koji dobiju na mostu od financijske vlasti izgubiti na ćupriji, plaćajući ceh monetarnim potezima. Poskupljenje kredita bit će jedna od posljedica oštrije monetarne politike. Time se kani smanjiti kupovna moć stanovništva. Građani su u tekućoj godini povećali zaduženost kod poslovnih banaka za 25 posto, tako da je prosječna zaduženost po zaposlenome 1017 eura, što je tromjesečna prosječna plaća. Gorčina monetarnih mjera, prema riječima Jelašića, ovisit će o spremnosti financijske vlasti da preuzme svoj dio obveza. Zbog Vladine neodlučnosti guverner gotovo svakodnevno upućuje “otrovne” strjelice prema ministarstvu financija iako i sam ministar Cvetković priznaje da predloženi proračun, u ekonomskom smislu, nije optimalan.

Serija štrajkova
Guvernerovo zalaganje da Srbija sklopi novi stand by aranžman s MMF-om ostalo je bez rezultata, jer u vladi dobro znaju da su potezi te monetarne institucije učinkovitiji i rigorozniji od guvernerovih kritika. Vladi više odgovara da ima veći manevarski prostor u vođenju ekonomske politike, pri čemu je primorana povlačiti kompromisne poteze. Tako je NBS ostala bez potpore MMF-a s kojim bi jače i učinkovitije pritiskala financijsku vlast. Zajedno s kritikama što plaće u javnom sektoru nisu zamrznute na razini iz prošlog mjeseca, uslijedila je serija štrajkova korisnika sredstava iz državne blagajne. Profesori i izvannastavno osoblje štrajkali su puna dva tjedna, a zaposleni u državnoj administraciji priredili su opominjuću obustavu rada. U takvim okolnostima Vlada je morala donekle popustiti, to prije što predstoji održavanje predsjedničkih i lokalnih izbora, a nije isključeno da se održe i parlamentarni ako se zbog Kosova raspadne postojeća vladajuća koalicija. U ekonomskim krugovima potezi Vlade se doživljavaju kao ugrožavanje makroekonomske stabilnosti, ali istodobno se smatra kako monetarna vlast nije jedina koja svojim instrumentima treba rješavati ekonomske probleme. Učinkovitost monetarnih mjera je ograničena i njima se ne može obuzdati inflacija i povećati ekonomski rast.