S povećanjem očekivane životne dobi i velikim padom broja novorođenih, Europska unija može računati da će trećina njezinih stanovnika imati polovicom ovog stoljeća više od 65 godina, što će, pak, promijeniti sve aspekte života Europljana. Starenje europskog stanovništva u punom je zamahu. Primjerice, prije samo tri godine 16,5 posto stanovnika zemalja današnje Europske unije imalo je više od 65 godina. Međutim, ta će brojka narasti na 18 posto 2010. godine, na 25 posto 2030. i na 30 posto 2050. godine, pokazuju nedavne prognoze Eurostata, Europskog ureda za statistiku. Na početku ovog desetljeća prvi put u Europi broj je starijih od 65 godina prestigao broj mlađih od 15 godina. U svijetu jedino se Japan suočava sa sličnim problemom. Međutim, problemi Europske unije smatraju se mnogo većima od onih u Japanu, kako zbog brojnosti stanovnika (u ovom trenutku na tome je području 495 milijuna ljudi), tako i zbog veličine teritorija. U samo petnaest godina, između 1990. i 2005., očekivani životni vijek u EU narastao je za oko dvije godine. Kada dođu do šezdeset i pete, europski seniori moći će računati na još 17 godina života, a žene na čak još 20 godina. S druge strane, u Europskoj uniji se smanjuje broj rođenih. Stopa nataliteta, odnosno broj djece po ženi u fertilnoj dobi, pao je u Europskoj uniji sa 1,6 u 1990. godini na sadašnjih manje od 1,5.

Da bi se stanovništvo stabiliziralo, potrebno je oko dvoje djece po ženi. Pad broja novorođene djece posebno je uočljiv u novim članicama Europske unije, bivšim komunističkim zemljama središnje i istočne Europe koje su prije pada diktatura imale oko dvoje djece po ženi. Te zemlje sada imaju najmanje novorođene djece, s negativnim rekordom u Slovačkoj od 1,2 djece u 2006. godini. Za poljsku profesoricu demografije Irenu Kotowsku postkomunističke zemlje samo su slijedile trend koji je započeo 60-ih godina u Skandinaviji, a potom se proširio na zapadnu i južnu Europu. Sve više žena zaposleno je i financijski neovisno, studira ih mnogo više i studiraju dulje, te žele početi karijeru prije nego imaju prvo dijete. Stoga je 2003. prosječna dob za prvo dijete u EU bila 28 godina, za razliku od 1990. kada je bila 26. Pad nataliteta nije trend koji je nepopravljiv, ocjenjuju stručnjaci, ali da bi se okrenuo društvo mora ponuditi roditeljima mogućnost da pomire profesionalni i privatni život, putem jaslica i vrtića, te veće beneficije poput duljih porodiljnih dopusta ili većih naknada. Europa će, kažu stručnjaci, trebati drukčije rasporediti javne financije kako bi se financirali mirovinski i zdravstveni sustavi, ali će morati prihvatiti i rastuću političku težinu starijih osoba. Prema europovjereniku za socijalna pitanja Vladimiru Špidli, Europljani ne bi trebali starenje promatrati samo u smislu troškova ili prijetnje. “Ekonomija bi morala izvući korist ih novih mogućnosti, iz novih tržišta vezanih uz potrebe starije populacije”, pojasnio je.
(H)

Britanci će biti mlađi od Hrvata

Prema prošlogodišnjoj studiji Svjetske banke, starenje stanovništva ugrozit će uspjehe gospodarstava u istočnoj Europi i na području bivšeg SSSR-a, a među državama s najstarijim stanovništvom naći će se i Hrvatska. Do 2025. stanovništvo u tim regijama ući će u skupinu najstarijih u svijetu, pri čemu će mješavina niskih stopa nataliteta, duljeg životnog vijeka i krhkog postkomunističkog gospodarstva vjerojatno prisiliti vlade da više troše na sustav zdravstvene i skrbi za starije osobe, upozorila je Svjetska banka. U skupini 28 zemalja obuhvaćenih studijom Slovenija će imati najstarije stanovništvo. U toj zemlji će udio dobne skupine starije od 65 godina, koji je 2000. iznosio 14 posto, do 2025. porasti na oko 23 posto. Na drugom mjestu se nalazi Hrvatska, a prate je Češka, Bugarska i Mađarska. U Hrvatskoj bi udio dobne skupine starije od 65 godina, koji je prije osam godina iznosio oko 16 posto, trebao do 2025. porasti na oko 22 posto. U tom razdoblju broj stanovnika Hrvatske smanjio bi se za 234.000. Usporedbe radi, prema izvješću Svjetske banke, prognozirani je udjel te starosne skupine u Velikoj Britaniji 20, a u Italiji 26 posto.
(PD)