Približavanjem lokalnih izbora uz političku sve je zanimljivija i medijska scena. Iako će se lokalni izbori održati tek za devet mjeseci, snage na medijskoj sceni već se sada pozicioniraju, o čemu svjedoče projekti poput tjednika Zagreb.hr iza kojeg stoji Zagrebački holding. Tonino Picula, velikogorički gradonačelnik, ne odustaje od pokušaja osnivanja televizije, u Koprivnici kreće novi tjednik koji već povezuju s HDZ-om i vrhom Podravke, a vjerojatno će se i u drugim krajevima Hrvatske uskoro početi osnivati neki novi mediji. No, to ne znači da političke opcije dosad nisu imale utjecaj na lokalne medije, nego naprotiv, dobar dio njih su stranke, odnosno lokalne vlasti i osnivale. Riječ je uglavnom o manjim radiostanicama i novinama koje između izbora životare, dok u predizbornoj kampanji pokažu svoj pravi smisao. U Hrvatskoj je, prema nekim procjenama, oko 90 radiostanica u djelomičnom ili potpunom vlasništvu lokalnih vlasti, dok je određeni broj u rukama lokalnih moćnika, vrlo bliskih pojedinim političkim opcijama.

Predizborne godine
Bez obzira koliko pojedini lokalni mediji idu na ruku nekoj političkoj stranci, na spomen izbora većina njihovih vlasnika zadovoljno trlja ruke. Jer kako nam je svojedobno objasnio vlasnik jednog velikog dalmatinskog radija, prihodi svih lokalnih medija uvećavaju se u predizbornim godinama. Iako svaki medij, bez obzira na njegovu veličinu i poziciju, dodatno zaradi na predizbornim kampanjama, lokalci udaljeni od Zagreba posebno se vesele predizbornim godinama. Jer njih velike kompanije ionako zaobilaze i sve oglase plasiraju u državne ili barem zagrebačke medije, pa im navala na oglasni prostor političkih stranaka jako puno znači. Ipak, problema je i tu bilo, svjedoči Željko Matanić, glavni tajnik Hrvatske udruge radija i novina (HURIN). “Kolege znaju reći: ‘Dao bog da izbori budu svakih šest mjeseci’. To dovoljno govori koliko im taj ekstra prihod dobro dođe. No, prije su lokalni mediji davali prostor strankama na narudžbenice, pa se često događalo da stranke to nikada ne plate. Zato danas gotovo svi naplaćuju unaprijed”, kaže Matanić, dodajući kako je i to jedan od razloga što se lokalci vesele izborima. Naime, dok stranke plaćaju u gotovini, ostali oglašivači često svoje dugove žele prebijati kojekakvom robom. Zbog toga vlasnici medija sve češće otvaraju restorane jer im oglasni prostor sve češće plaćaju krumpirima, mesom ili pivom. Ipak, ima i medija kojima izbori ne znače previše. Zoran Kovačić, suvlasnik kutinske televizije NeT, kaže da njima izbori dobro dođu, ali da im nisu presudni. “Prihodi koje ostvarujemo od predizbornih utrka ne prelaze nekih tri posto ukupnih naših prihoda, što je zanemarivo. Niti nam predizborne kampanje značajno poboljšavaju financijsko stanje niti bi nas uništilo da ih nema. Možda drugima izbori znače puno više, ali nama ne generiraju neki veći profit”, kaže Kovačić. Anđelko Erceg, vlasnik i glavni urednik Makarske kronike, jedan je od onih vlasnika medija koji su se držali podalje od politike. Njemu je teško procijeniti koliko će ovi lokalni izbori utjecati na budžet novina jer su dosad odradili tek jedne lokalne izbore, i to u ranoj fazi svog postojanja. “Tada smo postojali nekih pet-šest mjeseci i tada smo bili nezanimljivi kao medij. Danas smo izuzetno zanimljivi, no još je rano za prognoze poslovanja u samoj predizbornoj kampanji”, kaže Erceg, upozorivši kako će se na ovim izborima prvi put gradonačelnik birati neposredno. “To je velika promjena i još se ne zna hoće li kampanje političarima plaćati političke stranke ili oni sami”, kaže Erceg. Iako će se velik novac u predizbornoj kampanji sliti lokalnim medijima iz stranačkih blagajni i novčanika političara, ni medijski stručnjaci i politolozi se ne mogu složiti oko važnosti manjih medija u zabačenim sredinama.

Marijana Grbeša, politička analitičarka, smatra da glasači vjeruju velikim, etabliranim mainstream medijima na državnoj razini, koji imaju dužu tradiciju i ugled, dok se na lokalne, instant-medije ustrojene u izborne svrhe ne obaziru. Nasuprot njoj, direktor Međunarodnog centra za obrazovanje novinara (ICEJ) Stjepan Malović ističe kako veliki mediji nemaju ni vremena ni mogućnosti baviti se situacijama u više od 500 jedinica lokalne samouprave, osim praćenja trendova ili skandala i ekscesa, dok će se lokalni mediji detaljno i u potpunosti pozabaviti političko-socijalnim stanjem u svojim sredinama zbog čega će im, barem privremeno, rasti utjecaj kod birača.Političari su uvjereni kako mediji stvaraju sliku javnosti zbog čega se sada pred izbore panično pokušavaju dočepati svog glasila, odnosno nefiltriranog kanala komunikacije, koje pokušavaju maskirati kao informativno glasilo, a ne kao vlastiti politički pamflet, ističe Grbeša, koja pretpostavlja kako će najavljeni tjednici Zagreb.hr ili koprivnički Domaći list biti upravo tog karaktera. Što se političara tiče – zašto ne, no pitanje je čijim se novcima to financira, upozorava, dodajući pritom i kritiku na račun medija koji stvaraju sliku javnosti, a često su vrlo nevjerodostojni, objavljuju neprovjerene i neistinite informacije, i prilično dezinformiraju javnost, no za to ne snose baš nikakve posljedice. Grbeša smatra da posebno treba problematizirati plaćaju se lokalni mediji novcem iz lokalnih proračuna, i koriste li se sredstva poreznih obveznika za političku propagandu. Što se tiče utjecaja lokalnih medija na birače, smatra da on nije velik i kako svaki treba promatrati u zasebnom lokalnom kontekstu, no bitno je i tko su ljudi koji izdaju lokalne novine ili emitiraju lokalni TV program. Za nju daleko veću informativnu vrijednost i važnost za lokalne izbore imaju veliki mediji, poput Slobodne Dalmacije ili Glasa Istre. Bez obzira na to troše li političari za lokalne medije svoj ili porezni novac, dovedu li i samo jednog birača na biralište, isplatilo im se, zaključuje Grbeša.

Vlasnička struktura
Na ovim je izborima ulog toliko velik da se neće žaliti novaca i pokušat će se baš sve, poručuje i Malović, koji funkciju lokalnih medija vidi u tome da služe politici kada to zatreba. Imamo više od 120 lokalnih radiostanica od kojih je većina u djelomičnom vlasništvu županija, gradova ili općina, što je svojevrsno “spavajuće” vlasništvo koje do izražaja dolazi tek u vrijeme izbora. U tom se periodu ta vlasnička struktura budi i lokalni mediji moraju biti u službi lokalne vlasti, pojašnjava, a taj će se recept preslikati i na predstojeće neposredne izbore koji će biti vrlo nemilosrdni i žestoki, a medij pod svojom kontrolom bit će vrlo važno imati ne samo zbog svoje propagande, nego i zbog difamacije protivnika. Hoće li birači prozrijeti da su lokalni mediji, pogotovo novi koji su sada u osnivanju, u biti pamfleti, ovisit će o profesionalnoj razini ekipi koja će ih raditi i o tome hoće li znati zamotati sve u celofan objektivne informacije, kaže Malović, no u njima ipak nema dovoljno kvalitetnog, umješnog i spretnog kadra koji znaju i mogu stvoriti medij s utjecajem. Ocjenjuje kako su lokalni mediji uglavnom na rubu preživljavanja, ali ipak se održavaju kako bi ispunili svoju izborno-promidžbenu ulogu, pri čemu je izborno vrijeme za njih jedino kada im dolazi ozbiljan novac.