U američkom Kongresu već je prošlog tjedna započela rasprava oko nacrta Zakona za sprečavanje online piraterije, SOPA (Stop Online Piracy Act), koji je izazvao zabrinutost Googlea i Yahooa kao vodećih pružatelja mrežnih usluga, koji nacrt smatrajući nacrt isuviše striktnim. Treba li i dalje kompanijama-tražilicama prepustiti da “djeluju u dobroj vjeri” – pitanje je sad. Ravnajući se prema Digital Millenium Copyright Actu iz 1998. godine same bi trebale odstranjivati nepoželjan sadržaj, ako zadire u copyright i intelektualno vlasništvo. Takvog bi posla očito bilo previše, počevši i od Hrvatske. Još je 2004. u Dubrovniku na konferenciji filmske kuće 20th Century Fox Motion Picture Association posebno upozorila na česta i gruba kršenja autorskih prava. Prisjetimo se samo zagrebačke videoteke Pacmankoja je na dan premijere filma “Pasija” u promet pustila njegovu DivX kopiju, ili televizijska premijera Cameronova filma Titanic iz 1997. godine, koja se tjedan dana nakon američke “dogodila” na TV Banja Luci.

Aktovka ubojitija od pištolja
U proteklih sedam i više godina, koliko traje pasija filmske i glazbene industrije, svjedoci smo da trend plasmana “ispod pulta” nije započeo WikiLeaks, već možda netko drugi. U novim pravilima igre, nije neobično da bi se novi Rihannin album pojavio među zajednicom p2p korisnika uoči službenog datuma izdanja. Doduše, znamo li čitati, sintagma “među zajednicom p2p korisnika”dade se podvesti pod nazivnik tržišta. Tako i nije teško zaključiti za čiji račun bi se još vruću Rihannu dalo plasirati. Uzmimo ipak u obzir da se cijenom CD-a zapadnjačkih dućana niti jedan izvođač ne može nametnuti azijskom organiziranom kriminalu. Poučeni finesom iz scenarija televizijske serije “Žica”, koja slovi kako je aktovka često ubojitija od pištolja, a čiju je četvrtu sezonu započela emitirati HRT, naslutit ćemo rasplet prijepora u američkom Kongresu. Cinici bi rekli da ćemo lako, jer Američka gospodarska komora tvrdi kako se godišnje zbog piraterije izgubi 136 milijardi američkih dolara. No, prevelik je “cash-flow” i u Kini, a ona je već cenzurirala pristup Mreži svojim građanima, te i dalje bilježi rast. Poučak možemo dobiti i iz kompatibilnog modela. Švedska udruga Cybernorms osnovana je u jeku građanske parnice protiv Pirate Baya, servera za razmjenu slika, filmova, glazbe i drugih medija. Kao građanska inicijativa čiji su članovi humanisti, znanstvenici i aktivisti, Cybernorms je na uzorku od 1000 ispitanika od 15 do 25 godina starosti provela anketu. Rezultati pokazuju da je – nakon Direktive za provođenje autorskog prava, provedene s manifestnom težinom u Švedskoj – društvena norma koja reagira na autorsko pravo ostala krajnje slaba, usprkos padu neovlaštenog dijeljenja fajlova. Jedan od članova udruge je i sociolog prava Stefan Larsson, čija je disertacija “Metafore i norme” nedavno objavljena pod Creative Commons licencom. Popularno zvana i copyleft (autorsko lijevo), licenca nudi alternativu pružajući na slobodno korištenje nečijeg intelektualnog rada, pod krajnjom idejom da znanje nije roba. “Metaforu ‘kopije’ koja prianja uz pravo kontrole prilikom reprodukcije, ovdje vidimo kao središnju metaforu koju podvrgavamo analizi i odnosi se na, primjerice, metafore gusarstva, krađe i provale. One nam otkrivaju poimanje imanentno copyrightu nematerijalnih dobara koje se, u stvari, zaštićuje kao dodirljive predmete”, poentira Larsson.

I tražilice na udaru
Dok traje debata u Predstavničkom domu američkog Kongresa, stručnjaci upozoravaju da bi uvođenje SOPA-a moglo uvesti cenzuru. Tada bi nositelji autorskih prava mogli tražiti od predstavnika izvršne vlasti da zatvore mnoge mrežne stranice. Zakonom bi se također moglo zatražiti od tražilica da dokinu uslugu poveznica do dotičnih mjesta. Anticenzorski pokret proširio se mnogim manjim stranicama, kao i kroz zajedničku izjavu za javnost Wikimedia (vlasnik Wikipedije), Googlea, Yahooa, AOL-a, eBaya, Facebooka, LinkedIna, Mozille, Twittera i Zyngae. Google su podržali i Human Rights Watch i Reporteri bez granica, smatrajući stupanje na snagu ovog zakona ozbiljnom prijetnjom Mreži, te njezinu neometanu korištenju. S druge strane, zakon izričito podržavaju Motion Picture Association of America i Recording Industry Association, upozoravajući da ovakvo stanje dovodi do gubitka radnih mjesta u industrijama.

EU parlament

Mlada piratica
I dok u SAD traje uzajamno optuživanje tehnoloških giganata i medijske industrije potpomognute zakonodavnim strukturama, početkom prosinca Europski parlament isčekuje primanje svoje najmlađe članice, 24-godišnje Amelije Andersdotter, skupa s još 17 članova Piratske stranke. Agilnost tek pet godina stare stranke Andersdotter namjerava usmjeriti u zakon o tržišnom natjecanju na području telekomunikacija, industrijska prava patenata i dizajna, te pitanja certifikacije. “Čini mi se da je važno da se PP (Piratska stranka) predstavi posvuda. Jedna od mojih nada za budućnost je i ta da će PP steći predstavnike po svim nacionalnim predstavničkim tijelima zemalja članica, te da ćemo na taj način same zemlje članice moći držati odgovornijima za ono što se odvija u samoj EU.”, smatra Andersdotter.