Ovogodišnja dugotrajna suša utjecala je na dehidraciju grožđa u hercegovačkim vinogradima, ali nije loše utjecala na odnos šećera i kiselina. Ove će se godine berba vinskog grožđa izvršiti oko tri tjedna ranije od uobičajenog vremena berbe. Udio šećera u grožđu na plantažama Hercegovina vina je do 20 posto, a kiselina od 5,5 do 6,5 posto. Direktor i suvlasnik Hercegovina vina Veselko Čule kaže kako će urod u njihovim vinogradima biti oko 10 posto ispod očekivanoga jer koriste natapanje kap po kap, dok će kod vinogradara koji nemaju natapanja urod biti manji za oko 20 posto. Omjer šećera i kiselina je dobar i s berbom se više ne može čekati, kaže direktor Hercegovina vina. U Hercegovini se natapa samo 10 posto obradivih površina. Vlada Federacije BiH od ove je godine uvela poticaje za navodnjavanje poljoprivrednih površina, ali su oni, kao i drugi poticaji u poljoprivredi i stočarstvu, nedostatni. Dugotrajna ovogodišnja suša koja je trajala tri mjeseca (u Hercegovini nije bilo padalina od sredine lipnja) ukazuje kako poljoprivredna proizvodnja u Hercegovini zahtijeva plansku izgradnju sustava navodnjavanja, smatra Čule dodajući kako bi trebao postojati državni program da bi se napravila svojevrsna geohidrokarta BiH prema kojoj bi se znalo na kojoj dubini se nalaze podzemne vode. Hercegovina vino je nedavno, za svoj novosagrađeni vinograd u Blizancima kod Čitluka, samo financiralo hidrogeološko istraživanje a voda je pronađena na dubini od 296 metara. “Uložili smo novac u istraživanje ne znajući ima li vode. Novac nije uzalud uložen jer je voda pronađena, a moglo se dogoditi da ne bude pronađena.

Da postoji hidrogeološka karta BiH ne bi se događalo da se vrše istraživanja tamo gdje nema vode”, kaže Čule. Najavu preuzimanja mostarskog Hepoka od Envera Moralića Čule vidi kao šansu za povratak na tržište hercegovačkih vinskih brendova Žilavke i Blatine. Vinogradi mostarskog Hepoka zapušteni su i njih bi trebalo potpuno obnoviti za što je potrebno nekoliko godina. Kako se u BiH ne može privatizirati poljoprivredno zemljište nego samo koristiti u zakupu, za obnavljanje Hepoka potrebno je višegodišnje ulaganje. I vlasnici Hercegovina vina bili su zainteresirani za preuzimanje Hepoka, ali su ih iz mjerodavnih institucija tražili i zbrinjavanje nekoliko stotina radnika tog poduzeća što bi bio dodatan financijski izdatak koji nisu željeli prihvatiti. Radnici poduzeća imaju vlasnički udio u Hepoku koji je nešto manji od 30 posto. Neslužbeno je plan kantonalne Agencije za privatizaciju u Mostaru da Hepok podijeli na tri cjeline: vinariju, pogon za proizvodnju sokova i destileriju. Kako poduzeće ima dugove od oko 6 milijuna eura oni bi ostali destileriji dok bi se vinarija i pogon za proizvodnju sokova privatizirali bez dugovanja. Upitno je koliko bi takav način privatizacije Hepoka bio zakonit jer destilerija ne bi mogla podmiriti Hepokova dugovanja zbog čega bi bila likvidirana, a vjerovnici ne bi mogli naplatiti svoja potraživanja iz imovine Hepoka.

Poznata hercegovačka vina

Prije rata najpoznatiji bosanskohercegovački brendovi u svijetu su bila hercegovačka vina Žilavka i Blatina. S obnovom gospodarstva nakon rata potpuno se zaboravilo na vrijednost tih dvaju vinskih brendova jer nitko ništa nije ulagao u njihovo vraćanje na tržište europskih zemalja na kojima su se uspješno prodavali. Djelomično dio tržišta Žilavke i Blatine pokušavaju vratiti privatni vinari poput vlasnika mostarskog Hercegovina vina te udruge 23 privatna vinara iz Čitluka. Inače, žilavka je autohtona srednje kasna sorta bijelog grožđa iz Hercegovine. Berba je obično krajem rujna, a težina njenog grozda je između 150 i 200 grama. Uspjeva na plitkim i krškim tlima i odlično ponosi sušu. Šećer u vrijeme berbe može dostići i 24 posto, a kiselost je od 5 do 8 posto. S druge strane, blatina je autohtono crno hercegovačko grožđe. Grozd je u težak od 200 do 300 grama. U vrijeme berbe sadrži od 19 do 22 posto šećera te od 6 do 7 posto kiselina.