U jeku Drugog svjetskog rata, 1943. godine, slabi radio signal čuo se visoko na jednoj visoravni u jugozapadnoj američkoj saveznoj državi New Mexico, signal koji je donosio emisije u kojima su najavljivači i izvođači koristili samo imena, nikad i prezimena, a lokacija postaje nikad nije bila obznanjena. Klavirist poznat samo kao “Edward” ponekad bi svirao izbor iz djela Richarda Wagnera.

Nije bilo načina da se sazna kako je pijanist Edward zapravo bio Edward Teller, nuklarni fizičar, koji je živio u tajnom gradiću u planinama Jemez, sa stotinama drugih znanstvenika i tisućama radnika koji su se utrkivali s vremenom da bi stvorili oružje koje će donijeti kraj rata. Mala radiopostaja bila je jedan od načina na koji su si stanovnici pokušali stvoriti osjećaj zajednice u mjestu koje službeno uopće nije postojalo. Prije Drugog svjetskog rata Los Alamos je bio mjesto gdje se nalazila samo jedna škola za dječake. Izabran za glavno mjesto razvitka atomske bombe, Los Alamos je bio stavljen pod najvišu razinu sigurnosti i pretvoren u proizvodni grad s više od 3500 stanovnika. Od tisuća ljudi koji su radili na projektu samo oni na samom vrhu znali su na čemu točno rade. Tako je bilo do kolovoza 1945., kada je SAD bacile dvije atomske bombe na Japan, usmrtivši više od 200 tisuća ljudi. Vijest je proletjela svijetom. Na radijskim postajama prepričavani su iskazi pilota koji su ispustili bombe. Nakon rata, neki su mislili da će Los Alamos biti napušten; njegov jedini cilj bio je ispunjen. No, vlada je uložila milijarde dolara u laboratorije. I tako su neki znanstvenici ostali, a istraživanja su nastavljena. Danas je Nacionalni laboratorij Los Alamos kompleks koji se širi na 16 hektara i udomljuje širok raspon znanstvenih istraživanja. Terry Wallace, jedan od direktora laboratorija, kaže da je koncept Los Alamosa pri osnutku bio revolucionaran: okupljeni su znanstvenici iz različitih disciplina kako bi riješili jedan određeni problem. Takve mješovite ekipe znanstvenika odvele su Los Alamos u razvitak kompjutora, istraživanja patologije bolesti i istraživanja klimatskih promjena. Wallace kaže da laboratorij koristi i simulacije opasnosti koje predstavljaju bio-teroristička oružja, te bolesti. Jedan od najnovijih uspjeha Nacionalnog laboratorija Los Alamos dogodio se u lipnju ove godine kada je njegov superkompjutor nazvan “Ptica trkačica”, po državnoj ptici New Mexica, postao prvi u svijetu koji uspio izvršiti tisuću bilijuna kalkulacija u sekundi, nešto što znalci zovu ‘petaflop’. “Ptica trkačica” će, primjerice, testirati nuklearni arsenal SAD-a bez detoniranja bombi.