Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) održalo je svoju godišnju skupštinu kojom je dominiralo pitanje suradnje s press clipping agencijama, a koje svake godine toj udruzi uplaćuju određenu svotu na ime prodaje novinarskih radova svojim klijentima.  

Prema izvješću o radu udruge u 2016., koje je podnijela predsjednica Valentina Wiesner Mijić, press clipping agencije uplatile su lani 1,3 milijuna kuna, od čega 20 posto ide ZAMP-u, ovlaštenog od strane DZNAP- a da vodi poslovanje, a ostatak se dijeli popola između nakladnika i novinara. Lanjski novinarski dio od 519.581 kune dijeli se na 30 posto 'glavarine' koja se isplaćuje svim članovima DZNAP-a i 70 posto za raspodjelu između 150 najčešće citiranih autora. Wiesner Mijić istaknula je kao problem utvrđivanje koliko su točno press clipping agencije prodale novinarskih radova. Predsjedništvo DZNAP-a tvrdi da "prihodi tih agencija značajno rastu, dok se istodobno prijavljuje prihod od prodanih radova sličan onome iz prošlih godina". 

Novinari ulaze u HGK
Kako se čulo na skupštini, "na godišnjoj razini prihodi te industrije iznose oko 20 milijuna kuna, dok je iznos koji se posljednjih nekoliko godina isplaćuje DZNAP-u konstantno  oko 1,3 milijuna kuna. Ta disproporcija budi sumnju i želimo da nam zakonodavac na neki način omogući kontrolu volumena prodaje novinarskih tekstova, odnosno utvrđivanje dijela prihoda press clipping agencija po toj osnovi", rekla nam je Wiesner Mijić. Zato se DZNAP kao udruga za zastupanje kolektivnih autorskih prava krajem 2016. priključio inicijativi Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija (HKKKKI), preko kojeg se namjerava učlaniti u Hrvatsku gospodarsku komoru – naime, upravo preko HGK bile su predložene izmjene Zakona o autorskim pravima koje su išle na štetu novinarima i ostalim autorima.

 "Članstvo u komori omogućuje nam sudjelovanje u radnim skupinama koje će takve prijedloge analizirati, što je jedan od načina sprečavanja budućih šteta. Istu smo motivaciju imali kad smo pristupali HUP-u", rekla nam je predsjednica DZNAP-a. Komentar smo potražili i u vodećoj press clipping agenciji, gdje opovrgavaju tvrdnje o rastu svojih prihoda. "Po našim analizama temeljenim na službenim financijskim podacima  trend je upravo suprotan. I prihodi i dobit standardnih monitoring agencija u RH padaju, jednako kao što je taj trend prisutan i u ostalim zemljama regije, Europe pa i šire. Razlozi pada prihoda od usluga monitoringa klasičnih medija su prije svega u razvoju cijelog niza raznih alata prilagođenih pretraživanju internetskog prostora u skladu s potrebama korisnika koji uključuje i news portale i stranice izdavačkih kuća", rekla nam je Jasmina Garaj Golubiček, predsjednica uprave Presscuta, tvrtke iz koje dolazi većina prihoda DZNAP-a.  Prema podatcima portala Poslovna Hrvatska, prihodi Presscuta zadnjih su godina gotovo nepromijenjeni.  

Naplata kafićima
Na skupštini DZNAP-a čula se i ideja kako bi vlasnicima kafića trebalo nekako naplatiti činjenicu da mnogi gosti dolaze kako bi pročitali novine, iako se čini da je ta inicijativa složena i s nevelikim šansama za uspjeh. Predstavnik ZAMP-a, pravnik  Davorin Penc, iznio je svoje mišljenje o toj ideji. "U Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima vidimo da bi se korištenje novina u ugostiteljskim objektima možda moglo podvesti pod 'pravo iznajmljivanja', davanje na korištenje radi ostvarivanja koristi.

Uz pretpostavku da DZNAP dobije licencu za 'pravo iznajmljivanja' od Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo (DZIV-a), sljedeći korak u naplati naknade za ovu vrstu korištenja novinarskih djela je utvrđivanje visine naknade. Konačno, nakon što su ispunjene sve zakonske pretpostavke za početak naplate ove naknade, kreće se u naplatu naknada od korisnika, Može se samo nagađati da li bi uvođenje naknade dovelo do toga da ugostitelji odustanu od prakse nuđenja novina na čitanje svojim gostima, pa se opet ne bi ostvario nikakav prihod", zaključio je Penc. 

Uvjeti novinarskog rada sve gori

'TV kuće potkradaju male tiskane medije'
Na skupštini je bilo riječi i o projektima oslonjenim na Fond za poticanje stvaralaštva i autorstva. Novinar Gorden Knezović istražuje utjecaj novih medija na javno mnijenje, te analizira smišljeno plasiranje lažnih vijesti. U drugom projektu, pod nazivom Nema medija bez novinara, Marinko Petković snima dokumentarac koji će  premijeru imati na Dan slobode medija. "Cilj projekta je ukazati na učestalu praksu da u medijima sve postaje važnije od novinara. Oni koji još uvijek rade imaju sve gore uvjete, od pravosuđa koje ih učestalo kažnjava pa do krađe autorskih prava, posebno Hine i manjih redakcija u tisku, čije priloge TV kuće stalno koriste", rekao nam je Petković.  

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost