Dugo pripremani i najavljivani prijedlog novog Zakona o elektroničkim medijima napokon je iskoračio u javnu raspravu.

Ministarstvo kulture u utorak je proslijedilo nacrt prijedloga tog zakona u e-savjetovanje. Da bi idućih mjesec dana njegova trajanja (do 5. ožujka) moglo rezultirati s dosta primjedaba i (protu)prijedloga dao je prije dva-tri mjeseca naslutiti i protestni izlazak Hrvatskog novinarskog društva iz radne skupine za izradu tog zakona koji se, inače, tiče stotina nakladnika.  U Hrvatskoj, uz državnu HRT, danas djeluje 26 televizijskih nakladnika koji emitiraju 29 programa. Tu je i 138 radijskih nakladnika koji emitiraju 149 programa.

Istodobno, pružatelja elektroničkih publikacija ima 276, a oni kao nakladnici stoje iza ukupno 336 elektroničkih publikacija. Usto, u resornom ministarstvu navode da u Hrvatskoj djeluje i 59 pružatelja medijskih usluga koji emitiraju putem satelita, kabela i interneta (i to s 96 programa) te 12 pružatelja usluga na zahtjev (sa 14 usluga). Osim što su se tehnologije u emitiranju programa i općenito elektroničkim medijima značajno promijenile od posljednjih zakonskih intervencija (2013.), nova pravila nameće i usklađivanje s pravnom stečevinom EU.

Potkraj 2018. je, naime, donesena uredba EU kojom su proširena određena audiovizualna pravila na platforme za dijeljenje video sadržaja te na audiovizualni sadržaj koji se dijeli na određenim uslugama društvenih medija, a njome je uvedena i fleksibilnost ograničenja primjenjivih na televiziju te ojačana promidžba europskog sadržaja i neovisnost nacionalnih regulatornih tijela, zaštita djece, suzbijanje govora mržnje i slično. 

Tako je nacrt novog prijedloga zakona opsežniji od postojećeg (novi bi trebao imati čak 105 članaka), a regulatorni smjer očituje se u konačnici i u gotovo triput više vrsta prekršaja u odnosu na sadašnji Zakon o elektroničkim medijima. Po novom se predviđa čak 112 vrsta prekršaja (od čega se novčane kazne u rasponu od 100.000 do milijun kuna predlažu za njih 103), što je gotovo triput više nego u važećem zakonu.   

Predloženim zakonom o elektroničkim medijima uređuje se nova definicija audiovizualne medijske usluge, a dodatno se definiraju mehanizmi utvrđivanja nadležnosti nad pružateljima medijskih usluga. Uvodi se veća transparentnost u objavi podataka pružatelja medijskih usluga vezano za objavu vlasničke strukture na internetskim stranicama samog pružatelja kao i na objavu podataka vezano za iznose i izvore financiranja.

Za nakladnike portala tj. elektroničkih publikacija pojačavaju se obveze i odgovornosti za sadržaj.  Nadalje, obveza potrošnje 15% godišnjeg iznosa namijenjenog promidžbi ili oglašavanju od strane tijela državne uprave, javnih ustanova i pravnih osoba po novom bi se trebala prošititi i na elektroničke publikacije. Među novostima je npr. i uvođenje veće zaštite hrvatskog kulturnog identiteta kroz povećanje kvote hrvatske glazbe, hrvatskih audiovizualnih djela te uvođenje kvote za djela neovisnih producenata audiovizualnih djela.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost