Zbog niza prigovora kojima je bio izložen projekt Gornji horizonti, Elektroprivreda Republike Srpske odlučila je ponovno provjeriti ekološku opravdanost projekta, a Vlada Federacije BiH zatražila je da se osigura poštovanje uvjeta iz dosadašnjih vodoprivrednih akata za sve objekte Hidrosistema Trebišnjice te sudjelovanje institucija F BiH i Republike Hrvatske, što je ponovno aktualiziralo pitanje projekta Gornji horizonti. Prije nekoliko godina Ministarstvo gospodarstva, energetike i razvoja Republike Srpske ocijenilo je pozitivnim projekt gradnje hidroenergetskog sustava Gornji horizonti u istočnoj Hercegovini. Riječ je o drugom dijelu gradnje hidroenergetskog sustava jer je prvi dio završen gradnjom tri hidroelektrane i probijanjem tunela Fatničko polje – Bilećko jezero. Projekt je osmišljen još prije četrdesetak godina. U Sarajevu su se usprotivili projektu tvrdnjama da bi bio ugrožen hidrološki sustav jugoistočne Hercegovine pa čak i dolina Neretve. Stručnjaci iz RS tvrde kako bi se gradnjom Gornjih horizonata izvršila nivelacija voda na rijeci Bregavi u vrijeme plavnih godina, dok bi se za vrijeme sušnih godina akumulacije ispuštale prema Bregavi. Za gradnju Gornjih horizonata zainteresirano je nekoliko investitora premda bi u njega trebalo uložiti od 300 do 350 milijuna eura. Predviđena je gradnja od Fatničkog polja te HE Dabar, Bileća i Nevesinje čime bi se poboljšao rad HE Trebišnjica te HE Dubrovnik, a bila bi i moguća gradnja još jedne HE kod Dubrovnika. Iz pojedinih nevladinih organizacija u F BiH upozorili su kako bi preusmjeravanje slijevnih voda iz polja u sjevernoistočnoj Hercegovini, ugrozila izvorišta pojedinih rijeka u Hercegovini i dovela čak do njihova presušivanja. Pojedinci čak upozoravaju na katastrofične posljedice projekta kroz pretvaranje čapljinskog i opuzenskog kraja u mrtvu pustinju.

Svojedobno je Energy Financing Team kao zainteresirani financijer projekta Gornji horizointi angažirao tim stručnjaka s Imperial Collega u Londonu da provedu kompletnu studiju utjecaja preusmjeravanja vode kroz dovodni tunel Fatničko Polje – Akumulacija Bileća na rijeke Bregavu i Trebišnjicu. Tim stručnjaka proveo je detaljne analize svih odgovarajućih hidrogeoloških, topografskih, klimatoloških i meteroloških podataka. Studija je zaključila da uz pravilno korištenje sistema neće biti negativnih posljedica za slijev Bregave i Trebišnjice, to jest da će se umanjiti rizik od poplava i dobiti znatna površina obradivog zemljišta na poljima istočne Hercegovine. To se u praksi i potvrdilo. Tunel je u upotrebi od rujna prošle godine, a oko Bregave, kako su upozoravali iz ekoloških organizacija u F BiH, nije nastala Sahara. Nedavno je Vlada F BiH zatražila osiguravanje poštovanja uvjeta iz dosadašnjih vodoprivrednih akata za sve objekte Hidrosistema Trebišnjice te sudjelovanje institucija F BiH i Republike Hrvatske. Do ispunjenja svih zahtjeva Vijeće ministara BiH treba zabraniti sve aktivnosti na projektiranju i gradnji preostalih objekata Hidroelektrane Trebišnjica. Informaciju o problematici vezanoj za projekt Gornji horizonti pripremilo je Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva F BiH na traženje Zastupničkog doma Skupštine F BiH. U Informaciji se navodi da rješavanje problema u vezi gradnje druge etape Hidrosistema Trebišnjica traje od 2000. godine i da je bilo predmet razmatranja zajedničke Stručne komisije ministarstava za vodoprivredu F BiH i Republike Srpske. Poslije sagledavanja “stanja na terenu”, sačinjen je izvještaj o utjecaju sistema Gornji horizonti istočne Hercegovine na režim voda Trebišnjice i Neretve u toku 2004. godine u kojem je preporučeno da se mora osigurati integralno upravljanje sistemom u širem području sljevova Trebišnjice i Neretve, uz izradu studije utjecaja prevođenja voda na okolinu. Tijekom 2006. godine započeli su o toj temi i razgovori s Republikom Hrvatskom putem međudržavne komisije za vodoprivredu. BiH strana u ovoj Komisiji obvezala se da se radovi na projektu Gornji horizonti neće nastaviti dok se ne ispune traženi uvjeti od strane Stručne međuentitetske komisije o uvođenju monitoringa i izrade Studije za okoliš, u čemu će sudjelovati i predstavnici Hrvatske. U slučaju ponovnog izdavanja vodnih akata, treba osigurati sudjelovanje institucija F BiH i Hrvatske s obzirom na utjecaje u vezi s promjenom vodnog režima.