Francuski znanstvenici INRA-e, instituta za agrikulturalna istraživanja i CNRS-a, nacionalnog centra za znanstvena istraživanja, te njihovi kolege s njemačkog UFZ-a, došli su do zanimljivih otkrića o međusobnoj vezi kukaca, oprašivanja i vrijednosti poljoprivredne proizvodnje.

Njihovo je zajedničko istraživanje pokazalo kako je ekonomska vrijednost oprašivanja od strane insekata, a najčešće su to pčele, u 2005. godini iznosila 153 milijarde eura, računajući samo urod osnovne ljetine, što daje 9,5 posto ukupne vrijednosti svjetske poljopriredne proizvodnje hrane.Studija je također ustvrdila kako bi se izostanak prirodnih oprašivača odrazio na potrošače u vidu većih gubitaka, čije brojke znanstvenici procjenjuju između 190 i 310 milijardi eura. Rezultate istraživanja ekonomskog vrednovanja ranjivosti svjetske agrikulture znanstvenici su usporedili s brojem smanjivanja prirodnih oprašivača i sve to zajedno objavili u stručnom magazinu Ecological Economics. Prema zaključcimate studije, pad broja oprašivača direktno će se odraziti na tri glavne kategorije prehrambenih biljaka. Tako će voće i povrće koje je posebno osjetljivo zabilježiti najveći gubitak, prema grubim procjenama po 50 milijardi eura svaka kultura. Na drugom mjestu nalaze se, kao što je i očekivati, urod uljarica, s procijenjenim padom vrijednosti od 39 milijardi eura. Zabrinutost za biološku raznovrsnost postala je tako jedna od glavnih tema. Međutim, njen utjecaj i dalje ostaje otvoreno pitanje budući da se pitanje ekonomske vrijednosti vrijednih pčela i ostalih oprašivača počelo proučavati tek nedavno. Zasnovana na brojkama izvješća iz 2007. godine o ovisnosti oprašivača i usjeva za hranu, studija koristi FAO-ove, ali i svoje podatke kako bi se izračunala vrijednost sudjelovanja oprašivača u svjetskoj proizvodnji hrane.

Ukupna ekonomska vrijednost oprašivača diljem svijeta u 2005. godini iznosila je 153 milijardi eura, što je 9,5 posto vrijednosti svjetske poljoprivredne proizvodnje hrane te godine. I dok su već prije spomenute dvije kategorije voća i povrća izgubile po 50 milijardi eura svaka, a uljarice zabilježile pad od 39 milijardi eura, nešto slabiji udarac u ekonomskom smislu zabilježili su stimulanti poput kave i kakaa, te lješnjaci i začini.Znanstvenici su također došli do podatka kako je prosječna vrijednost žitarica koje ovise o pčelama i ostalim oprašivačima u prosjeku mnogo viša nego ona od žitarica koje ne oprašuju prirodni oprašivači kao što su žitarice i šećerna trska, a iznosi 760 eura, odnosno 150 eura po toni). Naravno, tu je i omjer ranjivosti koji se definira kao omjer ekonomske vrijednosti od oprašivanja kukaca podijeljeno s ukupnom vrijednošću žetve. Taj omjer značajno varira između žetvi s maksimumom od 39 posto za stimulanse (kava, kakao koji su prirodno oprašeni), 31 posto za lješnjake i 23 posto za voće.Pozitivna je i koleracija između žetvene vrijednosti po proizvodnoj jedinici i njenom omjeru ranjivosti, te tako ispada da što je veća ovisnost kulture od oprašivanja kukcima, to je veća i njena vrijednost po toni proizvoda. S tog stanovišta, rezultati stabilnosti proizvodnje svjetske hrane pokazuju da bi za tri kategorije uroda, uglavnom voća, povrća i stimulansa, situacija mogla biti značajno promijenjena s obzirom na gubitak insekata, te da svjetska proizvodnja hrane neće zadugo moći zadovoljiti potrebe na trenutnom nivou. Zemlje uvoznici, poput europske zajednice, bit će posebno pogođene. Tako u studiji znanstvenici predviđaju kako će se realna vrijednost za “elastičnost cijene” kretati između -0,8 i -1,5 (za vrijednost -0,8 potrošač će kupiti 0,8 posto manje proizvoda kada njegova cijena poraste jedan posto).Svi ti podaci zajedno naglašavaju da cjelokupan gubitak insekata oprašivača, posebice medne i divlje pčele koje su glavni oprašivači, ipak ne vodi scenariju katastrofalnog nestanka svjetske agrikulture, ali će rezultirati značajnim ekonomskim gubicima. S druge strane, premještanje uroda na neku drugu lokaciju, dakle zamjena polja jedne kulture drugom kulturom mogla bi “uroditi” smanjenjem posljedica. Ono što svakako ne treba zabrinjavati jest manjak sjemenja za sadnju kultura za ljudsku ishranu.

činjenica

Ne namećite nove ideje
Prije istraživanja francuskih znanstvenika, u kojem su sudjelovali i kolege iz SAD-a, Njemačke i Australije, bilo je vrlo malo istraživanja u kojima se istraživao utjecaj insekata na dobit od poljoprivredne proizvodnje. Istraživanje je pokazalo da oko 75 posto biljaka koje se koriste u ljudskoj prehrani u velikoj mjeri ovisi o prirodnom oprašivanju. Iako se insekti mogu u jednom dijelu zamijeniti ljudskim oprašivanjem, njihovim nestankom mnoge kulture bile bi ugrožene. Bez insekata i njihove važne uloge prinos mnogih biljaka pada od pet do 50 posto. Znanstenici su proučavali 115 biljaka, u dvjesto država na četiri kontinenta. Insekte najviše ugrožava ljudsko djelovanje poput intenzifikacije poljoprivredne proizvodnje i promjene krajobraza.