SARAJEVO Uvozena hrana i piće u prvih 11 mjeseci 2007. godine stajala je potrošače u Bosni i Hercegovini, bez PDV-a i trgovačke marže, dvije milijarde i 28 milijuna DM. U isto vrijeme, prema podacima Državne agencije za statistiku, izvezeno je za svega 292 milijuna KM, što pokrivenost uvoza izvozom čini niti 17 posto. Ovo je najlošija vanjskotrgovinska bilanca BiH u jednoj privrednoj grani. Mjesečno je, u prosjeku, tih artikala uvezeno za 184 milijuna maraka, tako da će sasvim sigurno cijena uvozne hrane i pića za cijelu godinu premašiti 2,2 milijarde KM. Što je još nepovoljnije, upozorava statistika, najviše novca (1,147 milijardi KM) potrošeno je za uvozne gotove prehrambene proizvode, koji stoje i do deset puta više nego kada se uvoze sirovine i poluproizvodi te prerađuju i pakiraju u zemlji. Tako su desetci milijuna KM otišli na uvoznu vodu i gazirane sokove, više od 200 milijuna KM na uvozni čips i gotove proizvode od krumpira, uvozno povrće i voće u limenkama i teglama. Dalje, s više od 100 milijuna KM plaćene su razne vrste keksa, čajnog peciva, pa i uvoznog kruha. Istovremeno, izvoz gotovih proizvoda, kojih je sve više u sarajevskom Klasu, banjolučkoj Vitaminki, Vegafruitu iz Gračanice ili Savi iz Bijeljine iznosio je svega 155 milijuna maraka. Na svaku zarađenu marku u izvozu u inozemstvo je izvezeno 8,5 maraka. (Fena)
Izvezeno je svega 292 milijuna. KM, što znači da pokrivenost uvoza izvozom nije ni 17 posto
SARAJEVO Uvozena hrana i piće u prvih 11 mjeseci 2007. godine stajala je potrošače u Bosni i Hercegovini, bez PDV-a i trgovačke marže, dvije milijarde i 28 milijuna DM. U isto vrijeme, prema podacima Državne agencije za statistiku, izvezeno je za svega 292 milijuna KM, što pokrivenost uvoza izvozom čini niti 17 posto. Ovo je najlošija vanjskotrgovinska bilanca BiH u jednoj privrednoj grani. Mjesečno je, u prosjeku, tih artikala uvezeno za 184 milijuna maraka, tako da će sasvim sigurno cijena uvozne hrane i pića za cijelu godinu premašiti 2,2 milijarde KM. Što je još nepovoljnije, upozorava statistika, najviše novca (1,147 milijardi KM) potrošeno je za uvozne gotove prehrambene proizvode, koji stoje i do deset puta više nego kada se uvoze sirovine i poluproizvodi te prerađuju i pakiraju u zemlji. Tako su desetci milijuna KM otišli na uvoznu vodu i gazirane sokove, više od 200 milijuna KM na uvozni čips i gotove proizvode od krumpira, uvozno povrće i voće u limenkama i teglama. Dalje, s više od 100 milijuna KM plaćene su razne vrste keksa, čajnog peciva, pa i uvoznog kruha. Istovremeno, izvoz gotovih proizvoda, kojih je sve više u sarajevskom Klasu, banjolučkoj Vitaminki, Vegafruitu iz Gračanice ili Savi iz Bijeljine iznosio je svega 155 milijuna maraka. Na svaku zarađenu marku u izvozu u inozemstvo je izvezeno 8,5 maraka. (Fena)
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu