Nakon što su se nedavno u BiH počeli proizvoditi i voćni jogurti u domaćim mljekarama započinje je i proizvodnja aromatiziranih pitkih voda tako da stranim proizvođačima počinju konkurirati i domaći proizvođači. Aromatizirana pitka voda prvo dolazi iz Tešnja od tamošnjeg proizvođača Celvika, a – kako su najavili – na jesen i iz Vitinke kod Kozluka. Kako i na tržištu BiH aromatizirana negazirana voda postaje sve traženija, a do sada je nije bilo u domaćoj proizvodnji nego samo iz uvoza, pojedini proizvođači odlučili su obogatiti svoju ponudu. Tržište mineralne vode u BiH, vrijedno oko 40 milijuna eura, najvećim dijelom drži Agrokor koji je 99-postotni vlasnik Sarajevskog kiseljaka. Domaći proizvođači, Sarajevski kiseljak, Vitinka i Tešanjske vode, drže 70 posto BiH tržišta od čega Sarajevski kiseljak oko 40 posto. Jamnica, Radenska i Knjaz Miloš drže 30 posto tržišta. Tržište negaziranih voda u BiH, slično kao kod mineralnih voda, većim dijelom drže proizvođači iz susjedstva. Tešanjski Celvik osim na tržištu BiH svoju aromatiziranu negaziranu vodu planira ponuditi i u zemaljama Europske unije, rekao je direktor tog poduzeća Emir Omerbašić. Tešanjski Celvik ima certifikat Ministarstva zdravlja Sjedinjenih Američkih Država za negaziranu pitku vodu Dijamant. Omerbašić kaže kako je njihova prirodna voda bogata kiskom i ne sadrži sulfate, a aromatizirat će se u njihovoj proizvodnji okusom jagode, jabuke i limuna. Priroda mineralna voda u Tešnju crpi se iz izvora na obroncima planine Crni vrh i bogata je mineralima. Drugi izvoz na obroncima Crnog vrha je izvoz mineralne vode s velikim postotkom ugljičnog dioksida. Vitinka iz Kozluka u mjestu Raševo između Zvornika i Milića trebala bi biti drugi proizvođač u BiH koji će na tržištu ponuditi aromatiziranu negaziranu vodu. Njihova prirodna voda Vivia ispitana je u laboratorijima instituta u Tuzli, Banjoj Luci i Beogradu. Većinski vlasnici Vitinke su Dragoljub Lekić i Mirko Cvjetinović.

Dragoljub Lekić je vlasnik Vitro Group iz Beograda zastupnik Citroëna za Srbiju. Vitinka je inače najveći proizvođač mineralnih voda u Republici Srpskoj. Prema procjenama Zavoda za geologiju BiH, u BiH je oko 200 ležišta mineralne vode različitog sastava i kvalitete, a iskorištenost je oko 1 posto. Prema podatcima Vanjskotrgovinske komore BiH, pokrivenost uvoza izvozom kod mineralnih i pitkih voda je kao i kod drugih proizvoda oko 10 posto premda BiH ima zalihe tih proizvoda među najvećima u Europi.
Jedna od rijetkih mineralnih voda iz BiH koja se prodaje na tržištu drugih zemalja je Sarajevski kiseljak nakon što ga je preuzeo Agrokor. Sve zemlje u Europi imaju nacionalnu strategiju iskorištavanja prirodnih izvora poput mineralnih voda, a BiH osim što je uzima novac za koncesije ne radi ništa drugo. Korištenje mineralnih voda u BiH inače je znatno ispod europskog prosjeka. U BiH nijedna institucija nema uređene podatke o proizvodnji i prodaji domaćih mineralnih voda.

Tržište mineralnih i negaziranih voda u BiH

Godišnji uvoz mineralnih i negaziranih voda u BiH je oko 140 milijuna litara. Najviše se uvozi iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Austrije te Mađarske. Najveći uvoznici su, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, Coca-Cola iz Hadžića kod Sarajeva, Eurobest iz Kaknja, Kriška iz Bijeljine, Agrokor iz Gruda, Kiseljak iz Sarajeva… Izvoz mineralnih voda iz BiH je nešto veći od 20 milijuna litara, a najviše se izvozi u Hrvatsku te u Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju. Najveći izvoznik je Sarajevski kiseljak, koji izvozi oko 60 posto ukupnog izvoza, potom Hercegovina vino iz Mostara, Vegafrut iz Male Brijesnice kod Doboja, Megle iz Bihaća i Coca-Cola iz Hadžića kod Sarajeva.