Dugovječni Marsov rover Spirit, točnije rečeno njegov pokvareni kotač, pokazuje kao neprocjeniv znanstveni instrument. Spirit je otkrio da je Mars u prošlosti bio naseljivo stanište, a fotografije koje je napravio Mars Reconnaissance Orbiter riješile su misteriju geoloških formacija nazvanih “pauci”. Tu su nalaze znanstvenici predstavili na kongresu američkih geofizičara. Prednji desni kotač na Spiritu prestao se okretati u ožujku 2006. godine. Rover se od tada kreće unatrag i za sobom vuče pokvareni kotač. Ovoga svibnja znanstvenici su na fotografijama uočili svjetlje na mrlje na mjestima koje je kotač ostrugao. Spirit se zatim provozio okolo takvih mjesta, a fotorafije su otkrile veliku količini silicij dioksida, silike, glavnog sastojka našim običnih prozorskih stakala. Znanstvenici su zatim uputili Spirit prema obližnjem kamenu kojega je trebalo razbiti da bi se otkrili nalazi li se SiO2 samo na površini ili ga ima i u dubini. Kamen je preživio Spiritov “napad”, no raspao se kamen pokraj njega. Bio je pun silicij dioksida. Na Zemlji se takva koncentracija može naći samo na dva mjesta: u vrućim izvorima i u blizini vulkana gdje kisela para prodire kroz stijenu i rastapa minerale, ostavljajući uglavnom silicij dioksid. Ta oba mjesta, a posebno vreli izvori, mjesta su koja znače život. Spiritov brat blizanac, Opportunity, koji je istraživao na drugoj strani Marsa, pronašao je dokaze da je okoliš nekad bio urodnjen u kiseli, tekući okoliš. Krater Gusev, u kojem su vršenja istraživanja, izabran je za slijetanje zbog toga što iz orbite liči na mrežu riječnih kanala. No, do sada je kamenje koje je Spirit proučavao uglavnom bilo sastavljeno od vulkanskog bazalza s vrlo tankim dokazima da je tu nekad bilo vode. “Ovo nam pokazuje Mars kakav do sada nismo vidjeli i pretpostavljam da je SiO2 rasporstranjen po cijeloj planeti. Ovo otkriće, to jest tako velika količina silike, najvažnije Spiritovo otkriće jer pokazuje da je Mars nekada bio okoliš pogodan za život”, rekao je Steven Squyres, jedan od znanstvenika na projektu. Za to vrijeme, daleko od površine Marsa, Mars Reconnaissance Orbiter bavio se “paucima”, geološkim tvorevinama koje su uočene prije nekoliko godina na fotografijama koje je snimio Mars Global Surveyor. Kako novi orbiter može snimiti fotografije daleko veće razlučivosti od Global Surveyora, znanstvenici su po prvi put mogli proučiti “pauke”.

Činjenica da su centri “pauka” na vrhovim uzvisina, te malo geološke teorije, pokazuju da ih je stvorilo nešto što je teklo uzbrdo. A to ukazuje na ugljični dioksid. Na konferenciji za tisak Candice Hansen, zamjenica glavnog istraživača zaduženog za kamere visoke razlučivosti na orbiterima, rekla je da se tijekom marsovske zime stvarao sloj leda od ugljičnog dioksida. U proljeće bi Sunce zagrijalo tlo, ugljični dioksid bi počeo isparavati, a taj plin se kretao prema vrhu uzvisina i stvarao kanale na tlu. Na mjestima gdje je led bio manje debljine, plin je eruptirao u obliku malih gejzira. Nakon što bi ugljični dioksid bio izbačen on se ohladio i pao na tlo kao bijeli snijeg. To su bijeli dijelovi “pauka”, a crni su prašina koja je nakon erupcije ostala razbacana uokolo. Doktorica Hansen dodala je da su takve formacije, kojih inače nema na Zemlji, viđene na Neptunovom mjesecu. No, istaživačke rovere na Marsu čeka duga zima koja bi mogla biti kobna za oslabljeni Spirit koji mora naći neki zaklon. Spirit, koji trenutačno istražuje geološku strukturu nazvanu Home Plate, ima dva tjedna da nađe prikladno sklonište, reklisu znanstvenici. Golema oluja koja je ljetos zacrnila Marsovo nebo nanijela je mnogo prašine na Spiritove solarne panele. “Trenutačno smo na 43 posto energetske efikasnosti”, objašnjava John Callas iz NASA-ina JPL-a (Jet Propulsion Laboratory) u kalifornijskoj Pasadeni. Jedna od mogućnosti koja se razmatra je parkiranje rovena na kosini od otprilike 25 stupnjeva prema Suncu, no to je riskantna opcija jer će rover imati još manje energije. A Spirit se već sada može kretati samo svaki drugi dan jer mu cijeli dan treba da napuni baterije. Kada rover dođe do skloništa tamo će ostati cijelu zimu, koja završava u lipnju, a dotada će se na njegovim solarnim pločama nakupiti još prašine. Znanstvenici će, dakle, morati posegnuti za drugim rješenjima. Jedno od njih je gašenje grijanja na jednom instrumentu što će značiti da će Spirit trebati 30 posto manje energije za preživljavanje. Postoji i opcija gašenja grijanja na roverovoj elektronici no to je daleko rizičniji zahvat i bit će primijenjen samo ako nema drugog rješenja. Spiritovi procesori mogu raditi na temperaturama do -40 stupnjeva Celzijusa (iako su testirani i na temperaturama od -67 stupnjeva), no to vrijedi za rover “ispod čekića”, a nitko ne zna koliko su štetu, i jesu li, procesori dosad pretrpjeli.

Boeingu ugovor vrijedan 800 milijuna dolara

Američka svemirska agencija NASA završila je odabir kompanija koje će sudjelovati u izgradnji sustava koji će zamijeniti space shuttle. Kompanija Boeing odabrana je za kontraktora koji će razvijati kontrolni sustav za raketu Ares 1. Projekt u sklopu kojega će Boeing, to jest njegova istraživačka divizija u Houstonu, biti odgovoran za sustave navigacije, kontrole i vođenja sustava Orion koji će astronaute odvesti na Mjesec, vrijedi 799,5 milijuna dolara. Uključujući taj iznos, NASA-ini troškovi za razvoj dvostupanjske rakete Ares 1 i kapsule Orion popeo se na 13,6 milijardi dolara. U projektu sudjeluju četiri kompanije, posao su započele 2006. godine, a plan je da Ares 1 i Orion astronaute do Međunarodne svemirske postaje dovedu početkom 2015. godine, a na Mjesec pet godina kasnije. Koordinator cijelog projekta je NASA-in projekt Sazviježđe sa sjedištem u Johnson Space Center. Konkurent Boeignu bila je kompanija iz Kolorada Ball Aerospace & Technologies Corp., a Boeing je na projekt rasporedio 100 zaposloenika koji će raditi u Marshall Space Flight Centeru, te 20 radnika u pogonu Michoud Assembly Facility. Razvoj sustava koji za put prema Mjesecu inicran je 2004. godine kada je predsjednik George Bush naredio nacionalnoj svemirskoj agenciji da umirovi space shuttle flotu do 2010. godine, te da pripremi nasljednike pomoću kojih će se do kraja sljedeće dekade uspostaviti baza na Zemljinu satelitu. Dinamika pritjecanja novca NASA-i odredila je i konrektne rokove za projekt: Prvi letovi na Međunarodnu svemirsku postaju mogli bi početi i ranije od planiranog, u rujnu 2013. godine, kažu u agenciji, ako američki kongres poveća financiranje.