U Hrvatskoj se lani udvostručio broj web sajtova s ozbiljnim poslovnim pretenzijama. Prema najrelevantnijem popisu takvih portala, onom agencije za istraživanje internetskog tržišta Gemius, u prosincu je bilo 214 naglašeno profitno orijentiranih domaćih web sajtova koji su zabilježili od 2,3 do 793 tisuće jedinstvenih posjetitelja mjesečno te čak 18 online medijskih grupacija s dosegom od 1,5 do 49 posto korisnika Interneta u Hrvatskoj. Niske barijere za ulazak u web poduzetništvo i očekivanja eksponencijalnog rasta prihoda od online oglašavanja u idućih pet godina glavni su poticaji množenju web sajtova.

I jeftino i skupo
Jan Jilek, voditelj razvoja tvrtke Xclaim i potpredsjednik udruge za interaktivno oglašavanje, hrvatskog IAB-a tvrdi da izrada portala varira od vrlo jeftine, znači od nekoliko tisuća kuna, do skuplje varijante, odnosno vrlo velikih iznosa, milijun i više kuna. “Ako želite napraviti web sajt za manje ciljne skupine onda su troškovi niži. Gledajte to kao investiciju usporedivu s klasičnim poslovima. Želite li napraviti veliki news portal poput NYTimesa tada vam treba softversko rješenje, a morate zaposliti i nekolicinu novinara što je velika investicija. Dodatno, da bi se natjecali s najposjećenijim portalima morat ćete mnogo uložiti u marketing”, kaže Jilek. Na nešto drugačiji pogled upozorava direktor portala Poslovni.hr Slaven Andrašić. “Nekoć su zaposlenici bili glavna troškovna stavka. Danas je pak najznačajniji trošak razvoj portala”, pojašnjava Andrašić. Viktor Marohnić, direktor tvrtke Pet minuta, koja je pokrenula neke od najposjećenijih Web 2.0 servisa u Hrvatskoj poput Ptičice, Trosjeda i Shout’ema, kaže da oni ulaganja u razvoj gledaju dugoročno te da im se stoga stavke poput održavanja, promocije i marketinga čine najvećim troškovima. Marohnić ističe da na webu najčešće presuđuje motivacija kao ključna razlika između tima u jednom velikom poduzeću i skupine ‘zanesenjaka’ koji se žele okušati u web poduzetništvu.

Troškovi razvoja
“Ako se želi uspjeti to jako ovisi o angažmanu ljudi koji vode web, jer motivirani će napraviti jako puno”, kaže Marohnić. Upozorava da je ključ u dobrom poslovnom planu, odnosno da se od početka vodi računa o prodaji oglasnog prostora i drugim načinima stvaranja prihoda. “Nažalost u Hrvatskoj neki prihodi, poput onih od Google AdSense-a nisu dovoljni da u početku pokriju troškove razvoja i hostinga kao što je to slučaj u Americi”, kaže Marohnić. S druge strane, uz ljude velik trošak predstavlja hosting, odnosno unajmljivanje mjesta na kojem se sajt fizički nalazi na internetu. I dok Marohnić zagovara jeftini hosting u inozemstvu, Jilek i Andrašić skloniji su to pak prepustiti nekom domaćem pružatelju hosting usluga. “Za jedan od svojih sajtova dosad sam šest puta promijenio hosting, i ovdje i vani, jer kvaliteta nije bila zadovoljavajuća. Onima koji rade velike portale preporučljivo je da ih smjeste na neki hosting u Hrvatskoj s obzirom da u inozemstvu neće dobiti jednaku razinu tehničke podrške. Dodatno treba uzeti u obzir da Google sajtove, a posebno one na COM domeni, vrlo teško indeksira kao hrvatske ako fizički nisu smješteni na hostingu u Hrvatskoj”, zaključuje Jilek.

primjeri

Financije urediti od početka
“Da bi neki internetski projekt zaživio i razvijao se ključno je da ima investitora ili da sam zarađuje što je u nas rijetkost. Velika investicija u održavanju projekta može biti rad na prodaji oglasnog prostora, te napori da se projekt unovči i da mu se osigura kontinuitet”, tvrdi Toni Petrović, voditelj projekata u Grejpu, tvrtki koja je osmislila sajtove poput WhoisHR-a, Skarabeja i GameLanda.

Profesionalci biraju hrvatsko
Na prvi pogled može se učiniti da je povoljnije hosting unajmiti u inozemstvu, ali ne i kad usporedimo cjelokupnu uslugu važnu profesionalcima, tvrdi Goran Blagus, čelnik najveće hosting tvrtke u Hrvatskoj Croadrije. “Brzi pristup serverima, prilagođavanje korisnikovim potrebama, non-stop podrška i lokalizacija aduti su domaćeg hostinga nad onim inozemnima”, kaže Blagus.