Negroni je posljednjih godina jedan od najprodavanijih koktela na svijetu. Radi se o jednom od koktela s najvećim postotkom alkohola.
Negroni je postao popularniji zbog svoje klasične uravnoteženosti okusa – gorkog (Campari), slatkog (vermut) i oštrog (džin) – koja pruža složeno i zanimljivo iskustvo za razliku od jednostavnijih pića, a također ga privlačna estetika i jednostavna priprema čine atraktivnim za širu publiku. Zanimljivo je da Negroni ne mijenja karakter ni kad se omjeri mijenjaju, pa ni u inačicama poput Negronija Sbagliata, Negronija s mezcalom ili rumom.
Globalna popularnost Negronija
Oko podrijetla Negronija, još se “svađaju” dvije povijesne priče.
Prema jednoj, poznatijoj, Negroni je nastao 1919. godine u baru Casoni u Firenci u Italiji. Prema priči, grof Camillo Negroni zatražio je jaču verziju Americana, zamijenivši gazirano piće ginom. Rezultat je bio sofisticirani i potentni koktel koji je brzo stekao popularnost. Danas je to jedno od najcjenjenijih pića u klasičnoj kulturi koktela.

Druga povijesna teza jest da je koktel stvorio general Pascal Olivier de Negroni u Senegalu krajem 19. stoljeća. Prema potomcima generala i zapisima o očuvanju u Senegalu, kapetan francuske vojske dijelio je tajne Negronija po cijelom gradu Dakaru. Neki izvještaji čak sugeriraju da je koktel stvoren kako bi se proslavio brak između generala i njegove voljene supruge.
Unatoč kontroverznoj priči o podrijetlu, jedno je sigurno: Negroni je ukusno savršen, jednostavan za pripremu, koktel za sva godišnja doba koji budi apetit i uzbuđuje nepce.
Uvod o Negroniju važan je zbog glavne junakinje ovog teksta, Ane Roš, koja je nakon desetljeća svojih gastro uspjeha prošle godine odlučila napraviti iskorak i u smjeru pića s vlastitim potpisom.
Roš je svjetski poznata kuharica, vlasnica restorana s tri Michelinove zvjezdice, poduzetnica, autorica i prvakinja hiperlokalne kuhinje. Samouka i samostalno stvorena kulinarska snaga, svojom predanošću izvrsnosti i inovacijama postavila je slovensku gastronomiju na globalnu scenu. Isprva je studirala međunarodne i diplomatske znanosti na Sveučilištu u Trstu. Međutim, put ju je doveo do Hiše Franko u dolini Soče, gdje je preuzela kuhinju – unatoč tome što nije imala formalno obrazovanje. Tamo je razvila kuhinju duboko ukorijenjenu u prirodi i njezinim godišnjim dobima, oslanjajući se na sakupljanje hrane, lokalne proizvođače i vlastitu kreativnost. Godine 2016. Netflixov Chef’s Table donio joj je međunarodno priznanje. Sljedeće godine proglašena je najboljom kuharicom na svijetu, a do 2023. dovela je Hišu Franko do tri Michelinove zvjezdice – jedna od samo devet žena na svijetu koje su to učinile.
Godine 2024. nagrađena je nagradom “Najbolji po izboru profesionalaca” na dodjeli nagrada The Best Chef Awards, prije nego što je 2025. proglašena drugom najboljom u svijetu na istim nagradama. Ona je također jedna od samo dvije kuharice u svijetu čiji je restoran nagrađen Zelenom zvjezdicom uz njezine tri Michelinove – kao potvrda održivog pristupa.
Prije nekog vremena odlučila je lansirati i svoj brend pića. Ana Roš Drinks linija je flaširanih, gotovih pića. Poznata po svojoj hiperlokalnoj i inovativnoj kuhinji, Roš reinterpretira klasične koktele i bezalkoholna pića kroz prizmu slovenskog krajolika. Koristeći divlje biljke i zanatske tehnike, ona donosi isti zanat i preciznost rezerviranu za fina vina u svijet gotovih pića. Kreira: Terroir Cocktails. Prvo izdanje je Ana Roš Negroni: alpska reinterpretacija talijanskog klasika s vlastitim vermutom, divljim bobicama za voćnu gorčinu i lovorovim listovima umjesto limuna za citrusni zaokret.
Napravljen u suradnji s Anjom Skrbinek, konzultanticom za miksologiju Hiše Franko, njen Negroni se oslanja na stručnost stečenu u globalno priznatim kombinacijama pića u restoranu. Drugo izdanje, vermut Ana Roš, stvoren je u suradnji s tvrtkom Movia, jednim od najcjenjenijih slovenskih vinara. Napravljen od grožđa s jednog imanja koje se polako reducira kako bi se postiglo prirodno koncentrirano, sočno tijelo bez dodanog šećera, odražava desetljeća iskustva u proizvodnji vina. Alpske biljke daju strukturu i složenost, što rezultira vermutom koji izražava slovenski terroir.

Pomno odabrani sastojci
U kontekstu Negronija, početkom kolovoza je objavljena važna informacija kako se Anin Negroni širi na nekoliko novih tržišta (Austrija, Danska, Francuska, Njemačka, Nizozemska, Švedska i Švicarska). Za PD Vikend Ana Roš ekskluzivno objašnjava što će to konkretno značiti za vidljivost i dostupnost njezine linije Negronija.
“Širenje je prilika da se kvaliteta i filozofija pića Hiša Franko približe mnogo široj publici. Ideja je oduvijek bila stvoriti koktele u kojima ljudi mogu uživati kod kuće, a istovremeno doživjeti istu razinu izvrsnosti koju bi očekivali od nas u restoranu. Kada netko kupi bocu našeg Negronija, vermuta ili jednog od novih proizvoda koje razvijamo, zna da dobiva doista visokokvalitetno piće. Ono što naše koktele čini posebnima nije samo njihov okus, već i način na koji se prave. Sastojci se pažljivo nabavljaju, sljedivi su i duboko povezani s prirodom i našom okolinom. Na primjer, koristimo divlje biljke i botaničke proizvode, a ovog proljeća smo tjednima skupljali cvjetove bazge koji će postati dio novog pića. Vjerujem da je ovo budućnost koktela. Mnogo je trenutaka kada ljudi ne žele izaći van, ali ipak žele uživati u nečem iznimnom kod kuće. Kokteli spremni za piće stvaraju tu mogućnost i mislim da u ovoj kategoriji još ima puno prostora za inovacije i otkrića”, rekla je Ana Roš za Poslovni dnevnik.
Prošlo je više od godinu dana od lansiranja proizvoda. Gledajući unatrag, kako je tržište do sada reagiralo na njega?
“Da, prošlo je više od godinu dana od lansiranja i iako je naše međunarodno širenje bilo postupno, već smo prisutni na nekoliko europskih tržišta i sada se pripremamo za daljnje širenje diljem Europe. Reakcija tržišta do sada je bila izuzetno pozitivna. Naš Negroni razlikuje se od tradicionalnijih verzija jer ima moj vlastiti zaokret, koji donosi vlastiti karakter i identitet. Ta originalnost je vrlo dobro prihvaćena, ali nastavili smo s malim poboljšanjima, uključujući blago smanjenje gorčine, kako bismo osigurali najbolje moguće iskustvo pijenja. Čini se da su ljudi iskreno uzbuđeni zbog proizvoda, a boce se brzo rasprodaju. Prijatelj mi je nedavno rekao: “Svaki put kad imam goste, moram kupiti još pet boca jer ih svi piju”. Za mene je to jedan od najboljih pokazatelja da stvaramo nešto u čemu ljudi istinski uživaju i što žele podijeliti s drugima”, otkriva nam radosno Ana Roš.

Bez dodanog šećera
Ovo je u biti nova verzija voljenog klasika. Ana Roš nam objašnjava što ga izdvaja od konkurencije.
“Nema dodanog šećera. Slatkoća prirodno dolazi od vermuta, koji smo razvili zajedno s jednim od najpoznatijih slovenskih vinara, Moviom. Koristimo najviše grožđa Rebula i reduciramo ga kako bismo koncentrirali njegove prirodne šećere i okuse. Drugi definirajući element su gorki sastojci napravljeni od lovorovog lista, divlje jarebike i drugog bilja uzgojenog oko Hiše Franko. Oni stvaraju Negroni koji je svjež, živahan i voćan, bez teške slatkoće ili karameliziranog okusa koji se često nalazi u konvencionalnim verzijama. To je piće s vrlo prepoznatljivim karakterom koje odražava i naš krajolik i naš pristup okusu”, otkriva Ana Roš.
S obzirom na veličinu i važnost Ane Roš u gastronomskom svijetu, neizbježno je i pitanje postoji li veza između Negronija i njezinog kulinarskog stila.
“Poveznice su definitivno u našoj upotrebi divljih biljaka, koje se beru ručno. Baš kao i u kuhinji, ne vjerujemo u prečace. Ove godine smo skupili toliko cvjetova bazge za jedno od naših nadolazećih pića da su neki mislili da smo pomalo ludi, ali tako jednostavno radimo. Bilo da kuhamo ili pravimo koktele, želimo koristiti najbolje sastojke, izbjegavati prečace i stvoriti nešto nevjerojatno”, jasna je Ana Roš.

Jednostavan motiv
Govoreći o motivaciji, Ana Roš dala je vrlo jednostavan odgovor na pitanje kako se odlučila za lansiranje vlastitog prepoznatljivog Negronija.
“Odlučila sam se na taj korak jer volim Negroni. Mrzim loš Negroni, pa sam htjela imati odličan Negroni gdje god se nalazila”, veselo će Ana Roš.
Koktel je nastao u suradnji s poznatom miksologinjom Anjom Skrbinek, bivšom voditeljicom miksologije u Hiši Franko. Što nam možete reći o suradnji s njom?
“Projekt smo započeli s Anjom jer je izniman talent i dijeli naš pristup okusu i kreativnosti. Danas Davide Rovagnati, trenutni miksolog Hiše Franko, radi uz mene na daljnjem razvoju asortimana, usavršavanju postojećih proizvoda i stvaranju novih pića za budućnost”, otkriva Ana Roš.
Početkom ove godine Ana Roš otpočela je suradnju s Valamarom. Na porečkoj rivi otvoren je Jadran Heritage Hotel, novi boutique hotel smješten u obnovljenoj povijesnoj zgradi nekadašnjeg hotela Jadran iz 1913. godine, a u sklopu hotela je i dugo očekivani restoran JAZ by Ana Roš. Radi se o prepoznatljivom young dining konceptu jedne od najcjenjenijih svjetskih chefica, nositeljice triju Michelinovih zvjezdica, u kojem se visoka gastronomija susreće s ležernom atmosferom, a jelovnik se temelji na sezonskim i lokalnim namirnicama. Smješten u prizemlju hotela, JAZ by Ana Roš osmišljen je kao otvoren i živ prostor koji prati dnevni ritam grada te je dostupan ne samo hotelskim gostima, već i lokalnoj zajednici, dodatno pozicionirajući Jadran kao novo mjesto susreta na porečkoj rivi. Ana Roš rekla nam je ponešto i ovoj suradnji koja je, kako kaže, u potpunosti ispunjava.
“Hotel Jadran Heritage i JAZ by Ana Roš u Poreču smješteni su na nevjerojatno lijepoj lokaciji. Zaista ne može biti čarobnije, točno na rivi u srcu grada. Iskreno mislim da JAZ ispunjava prostor koji je nekako nedostajao u Istri. Nije to tradicionalna konoba niti restoran s fine diningom. Nudi nešto između, sofisticiranu hranu u opuštenom okruženju, izgrađenom oko koncepta dijeljenja. Mislim da je to nešto za što je živahna, urbana destinacija poput Poreča bila spremna. Restoran je još vrlo mlad, pa nastavljamo s usavršavanjem i prilagodbom. Ljetne vrućine, na primjer, navele su nas da napravimo neke prilagodbe jelovnika. Odaziv je bio fantastičan. Restoran je pun većinu večeri, atmosfera je prekrasna i uzbudljivo je vidjeti da projekt već pronalazi svoje mjesto u Poreču”, zaključuje Ana Roš.
Istra kao drugi dom
O tome koliko joj je Istra prirasla srcu govori i činjenica je nedavno u svom newsletteru predstavila mjesta u Istri kojima se uvijek iznova vraća.
Kako sama kaže, prava čarolija Istre počinje kada se napusti obala i krene prema brežuljcima, vinogradima i maslinicima, gdje domaćini otvaraju vrata svojih kuća i konoba te poslužuju jednostavna, ali nezaboravna jela pripremljena od lokalnih namirnica. Svoje preporuke započinje na novigradskoj tržnici, koju opisuje kao “pravu istarsku smočnicu”. Ondje uvijek traži sezonske namirnice, a posebno izdvaja lokalnog proizvođača Denisa, dok dan voli završiti uz zalazak sunca u Baru Amore.
Sljedeća preporuka vodi na obalu između Marede i Antenala, gdje se proteže jedna od njezinih omiljenih šetnica s pogledom na Jadransko more. Ondje se redovito zaustavlja i na jutarnjem kupanju na poznatoj Pasjoj plaži, koja danas prima i četveronožne posjetitelje. Kao nezaobilaznu destinaciju ističe Poreč, koji opisuje kao pravi jadranski dragulj. Svakako preporučuje posjet svom restoranu JAZ Poreč, idealnom za jutarnju kavu, lagani ručak ili aperitiv uz zalazak sunca. Upravo je taj restoran nedavno uvršten u Michelin Selected izbor, samo nekoliko mjeseci nakon otvorenja.
Ljubiteljima morskih okusa preporučuje zaustavljanje u Tony’s Oyster Shacku, gdje se kamenice poslužuju odmah nakon vađenja iz mora, uz čašu lokalnog vina i pogled na obalu. Ljubiteljima tradicionalne kuhinje preporučuje Konobu Stari Podrum i Konobu Malo Selo, koje opisuje kao omiljena mjesta lokalnog stanovništva, posebno tijekom sezone tartufa kada, prema njezinim riječima, nude jedno od najautentičnijih gastronomskih iskustava u Istri.
Veliku pažnju posvećuje i istarskim vinima. Istru opisuje kao jednu od najuzbudljivijih europskih vinskih regija današnjice, ističući jedinstveni terroir koji stvaraju mediteranska klima, mineralno bogato tlo i svježi jadranski vjetrovi. Posebno preporučuje posjet Vinariji Kozlović i Piquentumu. U staroj jezgri Brtonigle preporučuje restoran Primizia, poznat po pizzama iz krušne peći, sezonskim jelima i toplom gostoprimstvu domaćice Dagmar, dok se u zelenoj unutrašnjosti Istre rado vraća na ekološku farmu Kumparička, gdje se proizvode neki od najboljih kozjih sireva u regiji.
Kada je riječ o zalascima sunca, njezin izbor je Stara škola u Krasici. S krovne terase pruža se pogled preko zelenih brežuljaka sve do Jadranskog mora, a osim vrhunske gastronomije i lokalnih vina preporučuje i razgled impresivne umjetničke zbirke.
Za kupovinu preporučuje Brtoniglu, gdje spaja dva potpuno različita svijeta – nakit dizajnera Zlatara Sofića, dostupan u Heritage Hotelu San Roccu, te trgovinu Agraria, koju opisuje kao jednu od najboljih seoskih trgovina, u kojoj se može pronaći sve – od vrtne opreme do proizvoda za kućanstvo.
Na kraju svog vodiča otkriva i glazbenu kulisu koja je prati na putovanjima Istrom. To su pjesme Đorđa Balaševića, za koje kaže da svojim stihovima, nostalgijom i toplinom najbolje prenose atmosferu ovog dijela Jadrana.
