Pod zidinama najljepšeg mediteranskog grada, Dubrovnika, završio je četvrti Libertas Film Festival koji je uz brojne vrhunske filmske naslove u Hrvatsku doveo i svjetske filmske zvijezde i filmske profesionalce. O važnosti i popularnosti ove filmske revije govore i podaci da je broj publike u odnosu na prvu godinu održavanja skočio za oko 50 posto. Čak 60 posto ukupnog broja gledatelja čine stranci i turisti dok ostatak od 40 posto otpada na domaće stanovništvo. Obzirom da je festival od svojih početaka težio prikazati što više kvalitetnih filmova, ništa manje važan podatak nije i taj da se u odnosu na prvu godinu broj filmova koji se prikazuju porastao za 20 posto. U povojima ovog festivala cjelokupnu organizaciju nosilo je desetak ljudi dok se danas ta brojka u danima održavanja penje i na 40 ljudi, a uži tim Libertasa uz direktoricu Mirjanu Pećinu čini još sedam ljudi. Inače, Libertas Film Festival je jedini filmski festival u Hrvatskoj koji spada u kategoriju tzv. Red Carpet festivala koji uz izvrsne filmove dovodi i poznate goste iz svijeta filma i showbiza sa cijele zemaljske kugle. Zadatak dizajniranja odjeće i brige oko stylinga V.I.P. gostiju ovogodišnjeg Libertasa dobila je mlada hrvatska modna dizajnerica Marijana Hrastar koja djeluje pod modnim imenom Ma.H. Ona je stilizirala i direktoricu festivala Mirjanu Miu Pećinu.

Revolucionarni kubanski film
“Kako sam prisutna na svim festivalskim događanjima i doista ne propuštam niti jedno, važno je da uvijek budem odijevena sukladno prilici, a svaka od njih zahtjeva određeni dress-code”, kaže Pećina te dodaje da su je kreacije dizajnerice Marijane Hrastar oduševile na prvi pogled. “U Ma.H studiju su mi pripremili niz kombinacija koje sam s oduševljenjem prihvatila obzirom da tijekom festivala imam brojne obaveze – od susreta s novinarima, partnerima i gostima festivala, brojnih svečanih prigoda poput dodjela nagrada i promocija kao i brojnih konferencija za medije koje su priličile događaju. Modni savjeti i osobni styling su u potpunosti zadovoljili, ako ne i nadmašili sva moja očekivanja”, objasnila je direktorica Libertasa. Tako je Marijana Hrastar na raspolaganju bila i slavnim gostima filmskog festivala kao što je holivudski glumac i oskarovac Chris Cooper poznat iz filmova “American Beauty”, “Capote”, “Bourneova nadmoć” i “Adaptacija”, ali i njegovoj supruzi Marianne Leone Cooper te redateljima Iri Sachsu i Marini Zenovich. Modna dizajnerica, inače dobitnica Mande, nagrade za najboljeg mladog dizajnera Wella Fashion Weeka za Poslovni je izjavila kako za njezin rad odnosno karijeru ovakva suradnja znači jako puno obzirom da Libertas filmski festival postaje nezaobilazno mjesto dolaska zvučnih imena iz svijeta kulture i filmske industrije. “Na ovaj će način moje kreacije zasigurno biti primjećene od strane sudionika festivala, a raduje me i priznanje jer je upravo moja odjeća odabrana za ovako važan i lijep događaj”, rekla je Hrastar. Dubrovački je Libertas Film Festival i u svom četvrtom izdanju donio brojne nezavisne filmske naslove iz cijelog svijeta u natjecateljskim kategorijama igranog, dokumentarnog i kratkog filma, a nakon prikazivanja nacionalnih filmskih kinematografija Portugala i Norveške tijekom posljednje dvije godine, 2008. je bila posvećena kinematografiji Kube. U programu FOCUS ove je godine pet filmova posvećeno egzotičnoj i do sada nikada u Hrvatskoj prikazanoj suvremenoj kubanskoj kinematografiji. Filmovi su odabrani u suradnji sa Kubanskim institutom za umjetnost i film iz Havane te predstavljaju zrcalo revolucionarnog i tranzicijskog kubanskog društva. Gledatelji su mogli vidjeti dramu pod nazivom “Jagode i čokolada”, prvi kubanski film nominiran za Oscara u kategoriji stranog filma iz 1994. godine kojeg potpisuju Tomás Gutiérrez Alea i Juan Carlos Tabío. Prikazana su još dva nagrađivana i hvaljena filma: “Suite Habana” iz 2003. i “Madrigal” iz 2006., u režiji najpoznatijijeg suvremenog kubanskog filmaša Fernanda Péreza, kao i glazbena priča “El Benny i pogled u Havanu” iz 1958.

Stjepan Hundić u ulozi direktora programa Libertas FF-a i njegov suradnik, mladi hrvatski filmski i televizijski redatelj Vanja Vascarac, inače diplomant američkog filmskog Sveučilišta Savannah, i ove su godine odabrali niz zanimljivih filmskih naslova. “Moja očekivanja su ispunjena jer je publika u velikom broju posjetila projekcije, a što znači da smo odabrali dobre naslove”, izjavio je za Poslovni dnevnik direktor programa LFF Stjepan Hundić. Neki od filmova u kojima je mogla uživati publika LFF-a mogli su se vidjeti samo na prestižnim filmskim manifestacijama poput festivala u Cannesu, Sundanceu, Berlinu, Montrealu i Šangaju. “Brojne regionalne, hrvatske ali i europske pa čak i svjetske filmske premijere dokaz su kako su filmaši prepoznali Libertas FF kao mjesto izvrsne promocije svojih uradaka. Osim toga, tijekom filmskog festivala Dubrovnik posjete i brojni filmski profesionalci, a pritom ne mislim samo na filmske zvijezde već i na ljude koji se bave produkcijom, kritikom i organizacijama festivala”, objasnio je Hundić. Međutim, rekao je da je ono što ga osobito raduje jest činjenica da mu se svake godine tijekom festivala u Dubrovniku pridruže, uz brojne domaće, i neki inozemni novinari. “Primjerice, prošle godine to je bio predstavnik Screen Internationala, ove godine to je novinar Hollywood Reportera što je još jedan dokaz kako je međunarodna filmska scena prepoznala Dubrovnik i Libertas kao kvalitetnu filmsku pozornicu” zaključio je direktor programa Libertasa. O tome koji će filmovi dobiti nagradu Dubravku, skulpturu akademskog slikara inače dubrovčanina Pere Mrnarevića odlučivao je žiri. U njegovu su sastavu sjedili predsjednik filmske distribucijske kuće Lionsgate Entertainment Steve Rothenberg, zatim Grégory Valens koji je potpredsjednik međunarodnog udruženja filmskih kritičara FIPRESCI te Kristina Krepela, hrvatska filmska i kazališna glumica. Odlučili su da će “Dubravku” u kategoriji dokumentarnog filma dobiti film ‘Roman Polanski: Wanted and Desired’, redateljice Marine Zenovich, a ona je nagradu i osobno preuzela. Radi se o izuzetno hvaljenom dokumentarcu koji govori o životu i karijeri kontroverznog poljskog redatelja, a nakon europske premijere na festivalu u Cannesu odmah je prikazan i na Libertasu. Najboljim igranim cjelovečernjim filmom proglašen je njemački film ‘Na rubu raja’ u režiji mladog europskog redatelja Fatiha Akina dok je publika kao najbolji odabrala njemački film “Val” redatelja Dennisa Gansela.

Redateljice u fokusu
Najbolji kratkometražni film također je odabrala publika, a nakon što su na T-Portalu odgledali ukupno 16 kratkometražnih filmova iz festivalske natjecateljske kategorije, najboljim su ocijenili film “Rastanak”, priču o odnosu oca i sina prema svome starom ‘stojadinu’ hrvatske redateljice Irene Škorić. Upravo se pojava sve većeg broja žena redateljica u svjetskoj ali i hrvatskoj kinematografiji veže uz ovaj dubrovački festival pa su i organizatori toj pojavi pridali veću pozornost. Osim Irene Škorić, zapažena je i Sara Hribar koja se u Dubrovniku predstavila filmom “Pričaj mi o ljubavi”, u kojem je okupila novu generaciju mladih glumaca. Druga pojava povezana sa programom ovog festivala jest povratak nekoliko autora koji su se kao i Irena Škorić već predstavljali na Libertasu, a čime se prati njihov autorski rad prema dugometražnom filmu. Ostali kratkometražni filmovi viđeni na Libertasu su “Pop Foul” redatelja Moon Molsona, koji je prije dubrovačke oduševio publiku i kritiku Sundance film festivala te je redatelju otvorio vrata Hollywooda jer trenutno na Sundance Instituteu razvija svoj prvi cjelovečernji film. Treći put dodjeljena je i posebna festivalska Nagrada za životno djelo. Ovogodišnji dobitnik je filmski, televizijski i kazališni glumac Mustafa Nadarević koji je sam izabrao da se na festivalu prikaže film Gorana Markovića “Već viđeno” iz 1987. u kojem je inspirirano odigrao glavnu ulogu.

Skulptura ‘Dubravka’ za pobjednika

Pobjednici Libertas Film Festivala biti će nagrađeni skulpturom Dubravka akademskog slikara Pera Mrnarevica. ‘Posebno me veselilo raditi nagradnu skulpturu filmskog festivala koji se zove Libertas, tim više jer su za razliku od većine sličnih festivalskih skulptura, organizatori mudro izabrali ženski lik i to ni manje ni više nego vilinski lik Dubravke autora Himne Slobodi, Ivana Gundulića’, kaže sam autor skulpture, inače poslijediplomant prestižnog londonskog St. Martin’s College of Art and Design. Posebnost festivala dodatno je odlučio naglasiti odmakom od naglašene horizontalnosti standardnih nagradnih skulptura, postavljajući Dubravku u dinamičan pokret na sam kraj postamenta, sugerirajući nezaustavljivost njenog pokreta, a istovremeno zadržavajući pojednostavljenu likovnu formu.