Često čujemo izraze poput „Baby Boomeri“, „Generacija X“, „Millenijalci“ ili „Generacija Z“, no koje je njihovo točno značenje, nije baš uvijek jasno. Ovakvo definiranje generacija pruža priliku stručnjacima za lakše promatranje i razumijevanje njihovog životnog ciklusa. Naime, generacijske kohorte omogućavaju shvaćanje kako različita formativna iskustva, poput tehnoloških ekonomskih i društvenih promjena djeluju na životni ciklus i proces starenja generacija, kako bi sumirale ljudske poglede na svijet.

Iako se mlađi i stariji mogu razlikovati u svojim razmišljanjima u određenom trenutku, generacijske kohorte omogućuju istraživačima da ispitaju u cijelosti generacijske karakteristike i iz toga izvuku vrijedne zaključke.

Sumirano, nakon generacije „Baby Boomersa“, odnosno ljudi koji su rođeni između 1946. i 1962. godine nakon Drugog svjetskog rata, uslijedila je generacija koja nakon njih nije imala jasni kulturni identifikator iz čega je proizašao naziv generacija X, odnosno generacija s neodređenim karakteristikama. Slijedi ih generacija Y, poznatiji kao milenijalci. Rođeni između 1981. i 1996. godine ime su dobili po očitom prijelazu u novo tisućljeće. U konačnici dolazi se do trenutno najmlađe odrasle generacije, Generacije Z. Ona se odnosi na osobe rođene od kraja 1990-ih pa do 2010. godine.

Like vs. Follow

Podjela na generacijske kohorte pokazala se učinkovitom jer što svijet više napreduje razlike među generacijama sve su vidljivije. Upravo radi toga su Milenijalci i Generacija Z česti odgovori na teme razgovora kada se sude nečiji stavovi, razmišljanja i postupci. Te dvije generacije određuju karakteristike zbog kojih oni danas pozitivno prkose mnogim klasičnim društvenim normama i pravilima ponašanja koje su poznatije u starijih ljudi. No, svaka generacijska kohorta ima svoje karakteristike po kojima je jedinstvena i drugačija, pa tako i ove dvije.

Generacija Y ili Milenijalci smatraju se pionirima digitalnog doba te su najveći korisnici Facebooka kao društvenog medija te zbog „Like“ klika među svojom generacijom traže odobravanje za svoje postupke i razmišljanja.

Suprotno tome, 77 posto Generacije Z odgojeno je s digitalnom tehnologijom koja za njih predstavlja način i stil života bez kojeg ne mogu funkcionirati. Također, poznati „Like“ su zamijenili „Followom“ tj. međusobnim praćenjem života pomoću društvenih mreža i platformi kao što su Snapchat, Instagram ili TikTok. Njihovo znanje dolazi skoro u potpunosti iz digitalnih izvora, za razliku od milenijalaca koji prakticiraju i analogne kanale, stoga nije čudno da su je generacija Z dobila nadimak i Gen-Tech zbog boravaka u online prostoru.

Pripadnici generacije milenijalaca prema istraživanjima teže većoj sigurnosti i korporativnom okruženju, za razliku od mlađe generacije Z
Foto: Canva

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Životi milenijalaca oblikovani su kroz ekonomske krize kojih je u prošlosti bilo nekoliko, zbog čega većina njih teži financijskoj stabilnosti. I kriza iz 2008. godine utjecala je na njihov razvoj karijera. Naime, zarađuju manje i kasnije kupuju nekretnine od prethodnih generacija, a upitno je hoće li zbog utjecaja globalnih događaja imati dovoljno vremena uspješno razviti svoje karijere.

Suprotno njima, generacija Z nije osjetila učinke recesije zbog čega su oni orijentirani u pronalasku svog „posla iz snova“. Njihovo obrazovanje također je drugačije jer generacija Z koristi internet kao sredstvo za učenje, dok milenijalcima ono predstavlja i dalje samo informativni kanal.

Istraživanje Huffington posta pokazalo se kako generacija Z teži neovisnom radnom okruženju, odnosno 72 posto ispitanih izjasnilo se kako jednog dana žele pokrenuti vlastiti posao. Milenijalci s druge strane teže radu u velikim sigurnim korporacijama koje će im omogućiti balansiranje privatnog i poslovnog života.

Nadalje, pripadnici generacija pitalif su se smatraju li se ovisnima o digitalnim uređajima. Odgovori su pokazali kako će pripadnici Generacije Z prije priznati da su ovisni od pametnim uređajima za razliku od milenijalaca. Čak se 40 posto ispitane Generacije Z identificiralo ovisnicima o digitalnim uređajima. To je sasvim normalno pošto su oni odrasli s digitalnom tehnologijom stoga ne mogu zamisliti život bez uređaja.

Neki novi klinci

No, iako ove dvije generacije imaju različita razmišljanja i stavove, ipak postoje određene stvari koje ih spajaju i čine znatno drugačijima od prijašnjih. Obje generacije su izuzetno društveno odgovorne, stalo im je do socijalnih politika, bitna im je sloboda govora i edukacija te su skoro u potpunosti digitalizirani.

Na primjer, milenijalci su prvi koju su počeli s rušenjem stereotipa o njihovim generacijama jer su vjerovali da su više od standardnih demografskih podataka, grubo definiranih identiteta te teže da se s njima razgovara kao s cjelovitom osobom s mnogo vrijednih osobina. Ipak, prema istraživanjima odgajani su od strane boomera i generacije X, i to većinom permisivnim roditeljskim stilom u kojem se roditelji prema djeci postavljaju kao prijatelji ili partneri u odgoju, uz manje kontrole i više nježnosti.

Generaciji Z posebno je stalo do socijalnih politika i promjena
Foto: Shutterstock

Jednako tako, generacija Z snažno je povezana sa socijalnim problemima i politikama zbog čega su politički aktivni i teže promjenama u društvu na bolje, pa čak i ako nemaju mogućnost glasa, pružat će snažnu potporu.

Milenijalci i generacija Z, sa svojim specifičnostima danas već pokrivaju preko 50 posto tržišta. Zato je za svako poduzeće iznimno važno razumjeti njihove karakteristike i razmišljanja, kako bi jednako uspješno mogli nastaviti sa svojim radom. Riječ je generacijama koje se ne žele mijenjati radi društva zbog čega će se društvo prilagoditi njima, čime će nastati mnoge revolucionarne promjene. Zbog toga ta prilagodba njima neće zaobići ni velike financijske institucije poput banaka te su one suočene s izazovima koje pred njih stavljaju ove dvije generacije.

Predviđanja su da će u budućnosti sve više tinejdžera ulaziti direktno u tržište rada, s obzirom na to da formalno obrazovanje gubi na značaju, a mlađe generacije teže neovisnosti i samoobrazovanju putem digitalnih alata. Umjesto godina školovanja, sve se više cijene ideje, inovativnost i poduzetnost.

Milenijalci i generacija Z često imaju nešto za reći, a Boomersi im se ne prestaju čuditi odabiru stilova i formata komunikacije. Upravo je potpuno shvaćanje i razumijevanje ovih generacija, potaknulo je kampanju Može i drugačije. Iako uobičajena fraza, opisuje djelovanje OTP banke na domaćem tržištu. Jasno ukazuje da se u njihovo poslovanje uveo drugačiji pristup, usmjeren željama i stvarnim potrebama njihovih klijenata.

Milenijalci i generacija Z donose promjene koje je svijet dugo čekao. OTP banka d.d. na vrijeme je to prepoznala te mlađe generacije imaju i mjesto koje će ih poticati da vjeruju u sebe i pružiti im pomoć pri ispunjenju njihovih želja i snova.

Sadržaj nastao u suradnji s OTP banka d.d.