O ovom dečku sigurno ćete u budućnosti čuti. Mali je genijalac! Tim mi je riječima glasnogovornik ministarstva gospodarstva Domagoj Vričko predstavio svojedobno mladog inovatora Ivana Matunu. Prije nešto više od mjesec dana taj je dvadesetdvogodišnji Zagrepčanin osnovao tvrtku u Tehnološkom parku, postavši tako najmlađim poduzetnikom u tom rasadniku budućih gospodarstvenika. Samo osnivanje tvrtke nije početak njegove poduzetničke karijere. Od djetinjstva su inovacije njegova opsesija, a svoj prvi posao je, kaže, realizirao u osmom razredu osnovne škole. Ozbiljnije narudžbe primao je već za srednje škole, no tek sada, kada je osnovao tvrtku, njegove inovacije postaju pravi biznis. Najvažniji proizvod koji je osmislio i razvio je “sustav za snimanje zaleta motora”. To je, pojašnjava, proizvod koji služi za mjerenje brojnih parametara rada električnog motora bez pokretanja, a koristi se kao didaktičko učilo u laboratorijskim vježbama za nastavu u elektrotehničkoj školi. S tim je proizvodom napravio i prvi veći uspjeh – prodao ga je upravo svojoj srednjoj školi – Elektrotehničkoj školi Končar. Taj proizvod tržište bi mogao naći i u drugim elektrotehničkim školama u Hrvatskoj, u kojima se u pravilu nabavljaju slična didaktička učila iz inozemstva, a na kojima se zbog jezičnih i drugih barijera nastava uopće i ne izvodi. No u škole je “teško ući” premda za svoj proizvod nudi i kompletan know-how, odnosno osposobljavanje nastavnika, plana nastave do testova i udžbenika, kao i održavanje i servisiranje. Konkurencija, koja je neusporedivo skuplja, u poziciji je na kupnju svojih proizvoda motivirati provizijama, za što Matuna nema prostora jer sav novac koji zaradi ulaže u razvoj. “Možda je malo bahato od mene, no s ovim proizvodom u Hrvatskoj sam monopolist i nudim najbolje, pa se ne bojim konkurencije”, kaže Matuna. Na zidovima njegova ureda u Tehnološkom parku brojna su priznanja i nagrade s inovatorskih natjecanja u Hrvatskoj i svijetu. Sa sustavom za snimanje zaleta motora osvojio je medalje na izložbi Inova mladi 2001. u Zagrebu i izložbi Iena u Nürnbergu, te veliko priznanje za mlade inovatore na Međunarodnom obrtničkom sajmu u Celju. Potom je napravio i “uređaj za digitalno upravljanje trofaznim asinkronim motorom”, koji se također rabi u laboratoriju iz Elektromotornih pogona, a s kojim je na izložbi Inova mladi 2002. odnio zlatnu medalju.

U Moskvi je 2003. dobio srebrnu medalju za prototip “SDS-Smart driving system”, a ta je inovacija pobrala još niz medalja i priznanja. Riječ je o rješenju koje je Matuna osmislio uočivši sve izraženiji problem prometnih nezgoda zbog naleta vozila. “Da je makedonski pjevač Toše Proeski imao ugrađen moj SDS, ta se nesreća mogla izbjeći”, ilustrira Matuna, pripovijedajući kako unatoč nagradama to rješenje još nije doživjelo komercijalizaciju. No za razliku od uobičajenih žalopojki naših inovatora, ovaj mladić vrlo racionalno pristupa problemu plasmana inovacija na tržište. Nije dovoljno imati originalan izum, već najprije treba naći tržište za njega. S automobilskom je industrijom, dodaje, priča još složenija jer ma kako genijalan izum bio, u “igru” se može ući samo preko etabliranih kooperanata. Matunu to ne obesrabruje. Niz drugih izuma, poput uređaja za kontrolu pristupa putem GSM-a, s kojim je pobijedio na Londonskoj izložbi inovacija 2004., uređaja za dijagnostiku rada “common rail injektora” ili inteligentnim detektorom servisnih intervala, koji je nagrađen na izložbi u Kuala Lumpuru, Matuna postiže i komercijalan uspjeh. Njegova su rješenja ugrađena već u neka velika hrvatska poduzeća poput Jamnice, Petrokemije i Kandita Osijek. Premda stasao u vrijeme u kojemu se materijalni napredak pojedinca izdigao kao vrijednost kojoj se teži, Matuna nije opterećen mogućnošću naglog bogaćenja. Svoju ozbiljnost pokazuje i kada govori o politici. Još za mandata nekadašnjeg ministra obrta Željka Peceka počeo je rabiti poticaje za inovatore, a dobivao ih je i posljednje četiri godine. Priželjkuje više političara koji će graditi dugoročni sustav, koji neće rušiti ono što su pokrenuli njihovi prethodnici i koji će konačno započeti s “neuvoznom ofenzivom”. Hrvatska je preplavljena svime iz uvoza, moramo se više oslanjati na sebe i svoj rad, dodaje. Matuna ne skriva svoju fascinaciju i strast prema inovacijama. Stekao ju je uz oca, koji je radio u Končarevu institutu. Nikad ga, dodaje, nije forsirao da se bavi istim poslom i upravo je u tome možda i razlog što su ga inovacije toliko osvojile. “Proizvodnjom se može baviti svatko, no ja sam faca”, kaže simpatičan student elektrotehnike, koji i svoje studentske obveze vrlo ozbiljno shvaća. Želi naučiti još mnogo vještina, kako iz struke tako i iz vođenja samog posla. Kako je otvaranje ureda u prostoru Tehnološkog parka rezultiralo brojnim novim narudžbama, ambiciozni Matuna već je zacrtao i kratkoročne ciljeve za svoju tvrtku – iduće godine želja mu je povećati poslovni prostor, te zaposliti jednog radnika iz elektrotehničke struke, kako bi se on mogao više posvetiti novim inovacijama, za koje mu, kaže, ne manjka inspiracije.