Kada pitate bilo kojeg content creatora, bilo kojeg novinara, blogera, influencera (odnosno, medijske djelatnike 21. stoljeća), što je važnije: broj korisnika, broj likeova ili sadržaj koji stvarate? Generički odgovor, naravno, bit će sadržaj, no, je li to uistinu i potpuno tako? Ako uzmete bilo koji priručnik za nove medije, ako istražujete poslovne savjete za njihovo korištenje li radite strategiju za klijenta, jedinstven nazivnik koji će se izvući iz svega jest "content is the king". I to uistinu jest tako.

Novi mediji dali su priliku poslovanjima, osobama i brendovima da direktno, bez posrednika, sa svojim ključnim porukama dođu do svoje publike i angažiraju se sa svojim proizvodima, vrijednostima i temama. Još važnije od svega je da svoju komunikaciju i interaktivnost koju postižete s korisnicima možete i mjeriti i time automatski potvrđivati učinkovitost svojih komunikacijskih napora. No, kada govorimo o poslovanju, sadržaj je važan, ali isto tako brojke koje se trebaju pokazati klijentima i koje na neki način postaju mjerilo učinkovite komunikacije. Osim što su novi mediji dali nove prilike za povezivanjem i promocijom, isto tako iznjedrili su i nove profesije. Tako proteklih godina sve češće čujemo, razumijemo i koristimo pojam influenceri, content creatori, digitalni marketingaši. 

U čemu se očituje uspjeh njihova poslovanja? 
U broju likeova koji okupljaju oko sebe i oko svog sadržaja.  Ovaj odgovor u proteklih mjesec dana dodatno je "prodrman" odlukom Instagrama, jedne od najpopularnijih i najutjecajnijih društvenih mreža današnjice, da polako, ali odlučno, ukida likeove na svojoj platformi. Tako već sad Australci, a zatim i Kanađani, Japanci, Irci, Talijani, Brazilci i Novozelanđani, na svom Instagram feedu više neće vidjeti brojke, nego samo sadržaj.

Za Instagram zajednicu ova informacija možda i nije tako šokirajuća, jer će brend ili pojedinac koji objavljuje sadržaj ipak imati uvida u broj likeova koji ostvaruje. No, za poslovni model ove mreže, stvar i promjena je značajna. I to nas sada ponovno dovodi do pitanja "kvalitete ili kvantitete" sadržaja.  Cilj Instagrama je plemenit – stvoriti zajednicu u kojoj smo svi jednaki i na kojoj se osjećamo dobro: pratimo ljude, brendove i interese koje volimo, a imamo priliku i sami, sa svojim sadržajem, postati nečiji interes i značaj na mreži. 

No, poslovanje se može temeljiti na plemenitim ciljevima, ali tržište, kao i u svakoj profesiji, je dinamično i brzo i na kraju dana, temelji se na brojkama. Sadržaj je ključna okosnica svake komunikacijske aktivnosti, pa tako i aktivnosti na novim medijima. Ali, osmišljenu strategiju, produciran sadržaj i uključenje publike danas zapravo možete mjeriti na jedan jedini način a to je naravno kroz brojke.

Je li ocjena mjerilo znanja i jesu li likeovi mjerilo dobre komunikacije?
Instagram nije samo jedna od najpopularnijih digitalnih platformi današnjice, to je jedno od perspektivnijih poslovanja i poslovnih modela – koje prati navike korisnika, okuplja utjecajne ljude i stvara medijske trendove današnjice. Kao takva, mreža je u potpunosti usmjerena svojim korisnicima i njihovo iskustvo na mreži jedna je od ključnih elemenata unaprjeđenja ove mreže. Odluka o ukidanju likeova na objave s jedne strane ide u korist poslovnom modelu koji razvija platforma i odgovornosti koju ima prema svojim korisnicima, ali posebno prema velikom broju mladih ljudi koji se okupljaju na njoj.

No, s druge strane, vidljiva je prepreka u drugim profesijama i poslovanjima koji su se razvili iz Instagrama i koju su svoj uspjeh temeljili na broju: i korisnika i likeova koji okupljaju oko sebe i oko svojih sadržaja. Što ovaj korak znači za njih? U komunikacijskom smislu, ova vijest jedna je dodatna okretnica s brojki i kvantitete ponovno na sadržaj i kvalitetu. U vremenu potpune promjene medijskih navika, medijskih platformi i medijskih sadržaja, u vremenu u kojem pristup informacijama i sadržajima nikada nije bio brži, jeftiniji i sveprisutniji te u vremenu gdje je internet slomio vremenske prostorne i nacionalne granice, kroz ovakve odluke postavlja se pitanje o našem medijskom okruženju i medijskim vrijednostima.

Živimo uistinu u svijetu u kojem su likeovi stvarni pokazatelji nečije popularnosti, uspješnosti i utjecaja… naspram poruke koja se krije iza toga. I zato je ova odluka jedan od elemenata koje u komunikacijskoj sferi možemo gledati kao razdjelnice i prekretnice onoga gdje digitalni sadržaj ide i kako se razvija. Prije 10 godina jedan od ključnih savjeta brendovima i poslovanjima bilo je prisutnost: budite "na mreži", jer tamo su svi. Danas, savjet je aktivnost: ako nešto ne planirate napraviti, nemojte ni biti prisutni. Sutra? To zapravo nitko ne zna, no nadam se da će biti nišni sadržaj: nije važno koliko nas voli, već tko nas voli. U tom pogledu brojke će možda biti male, ali rezultati – fantastični. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Domagoj Bebić izv.prof., nositelj smjera Novi mediji, predstojnik Odsjeka za strateško komuniciranje, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu, te koordinator i predstavnik svih istraživačkih odbora IPSA – najvećeg međunarodnog udruženja politologa.