Da bi imalo pozitivan učinak na zdravlje vino je potrebno piti u umjerenim količinama i kontinuirano, a važno je uvijek ga kombinirati s hranom. Pokazale su to brojne studije koje se godinama provode u ovom području, a istraživanja koja su dala slične rezultate ovoga je tjedna u Akademiji vina u Zagrebu predstvio i Mladen Boban, pročelnik Katedre za farmakologiju Medicinskog fakulteta u Splitu.

"Rezultati brojnih epidemioloških studija pokazali su da je umjereno konzumiranje vina povezano s korisnim učincima na ljudsko zdravlje" poručio je Boban koji je na prikazao najnovije znanstvene spoznaje o mehanizmima korisnih učinaka vina i njegovih sastojaka, naročito na smanjenje rizika od bolesti kardiovaskularnog sustava, metaboličkog sindroma i nekih kroničnih degenerativnih bolesti. Boban je posebno istaknuo i pozitivan učinak vina povezan s kulturom pijenja vina. Da vino pozitivno utječe na zdravlje znali su i stari Grci i Rimljani, a kao antiseptik su ga upotrebljavali i u Turskoj, sve do dolaska Islama. No, prva istraživanja o učincima vina počela su se provoditi tek prije pedesetak godina. Od tada se mnogo puta pokazalo kako zemlje koje konzumiraju najviše vina, imaju najmanju smrtnost bolesti srca i krvnih žila, poput Francuske."Ljudi koji piju umjereno imaju manji rizik od smrti nego oni koji ne piju ništa i to za 25 posto", istaknuo je Boban no dodao i kako ista količina vina nema isti učinak kod muškaraca i žena pa bi ga trebali piti u različitim omjerima. Za muškarca je tako preporučljiva doza 300 mililitara vina dnevno, dok je ženama u reproduktivnoj dobi dovoljna polovica onoga što koristi muškarcima. Tek u menopauzi i postmenopauzi, prema Bobanu bi žene pak trebale popiti istu razinu vina kao i muškarci.

A osim na krvožilni sustav, kaže Boban, pokazalo se da crno vino ima pozitivne učinke i na ublažavanje osteoporoze. "U udžbenicima pišu da je alkohol štetan za osteoporozu. To jest točno, ali u velikim količinama. Kod unosa vina u malim količinama zabilježen je kontinuirani porast gustoće kostiju", tvrdi Boban dodajući da se pokazalo kako vino ima pozitivan učinak i kod dijabetičara jer povećava osjetljivost na inzulin, a 2,5 do tri decilitra dnevno značajno utječe i smanjenje pojave Alzheimerove bolesti i demencije. Boban napominje da važno je da se vino pije umjereno i uz jelo jer usporava i umanjuje apsorpciju alkohola, sprečava apsorpciju štetnih metabolita iz probavnog trakta, ublažava oksidativni stres nakon obroka, smanjuje nastajanje štetnih metabolita te mogućnost probavnih infekcija. Dakle, postavlja se pitanje može li jelo koje je napravljeno s vinom imati i veću mukrobiološku sigurnost od drugih jela? "Kuhano vino i termički obrađeno vino gubi svoje učinke, ali velikim dijelom ih još uvijek ima, što ga čini potencijalno važnim dodatkom u pripremi hrane", smatra Boban. A što je to u vinu što ima takav učinak? Navodno to su fenoli, organski spojevi koji se nalaze u vinu, u kombinaciji s alkoholom i kliselinama, no ne postoji jedna molekula kojoj se takav učinak može pripisati. Ipak, osim pozitivnih, vino može imati i negativnih učinaka.

Primjerice, konzumacija vina u većim količinama može biti provokator raka dojke, iako se ne može pouzdano reći da li i jedna čaša povećava rizik od oboljenja. Zato je važno odvagati benefite koje vino donosi za bolesti koje su učestalije i nadmašuju li oni rizike nekih drugih bolesti. Osim toga, benefite bilo kojeg pića ili hrane za zdravlje uvijek treba uzeti sa "zrnom soli" jer se često poteže i pitanje manipulacije potrošača pa tako svaka industrija tvrdi kako je baš njihovo piće ili hrana najzdravija. Francuska godišnje izveze sedam milijardi eura vina što dovoljno govori o ekonomskim benefitima vina. Ipak, dokazano je da će vino imati više koristi za organizam nego žestoka alkoholna pića, pa Boban tvrdi da kada bi se pilo po pravilima, svi bismo imali koristi od toga. "Kultura umjerenog pijenja vina uz jelo koju moramo promovirati imala bi benefite za sve. Proizvođači bi prodali svo vino koje proizvedu, a slika nacionalnog zdravlja bi bila bolja", zaključuje Boban.  Osim predavanja splitskog stručnjaka, Akademija vina organizirala je i degustaciju hrvatskih vina s vinskih područja Primorske i Kontinentalne Hrvatske. Dio je to brojnih vinskih radionica koje će Akademija organizirai tijekom godine uz mnoga stručna predavanja i degustacije vina te tečajeve pod stručnim vodstvom enologa i sommeliera. 

Dobro je znati

Muškarac težak 84 kilograma nakon dva popijena vina u sebi će imati 0,25 promila alkohola, dok će žena od 60 kilograma na istu popijenu količinu imati 0,5 promila alkohola u krvi. Razlog tome nije samo tjelesna masa već i sustav tijela odnosno odnos masti i vode kod žena i muškaraca, metabolički kapacitet te hormonski status. Osim toga žena u ovulaciji napit će se brže nego ona koja ne ovulira. A da bi se organizam očistio od 0,5 promila alkohola u krvi potrebna su oko tri sata.