Da ste prosječnog građanina početkom devedesetih upitali što je Zagrebačka burza, vjerojatno bi odgovor bio “Zagrebačka što?”.

Danas su u medijskom prostoru riječi kao što je CROBEX, dionica, ulagač postala normalna pojava. Sve više redakcija prati događaje na burzi, sve više građana zanima kako se kreću dionice. Čak i emisije ili portali ‘‘opće prakse’’ imaju neki vid izvještaja s tržišta kapitala jer poslovne informacije nisu više na začelju dnevnog informiranja već standard u izvještavanju. “Godina 2007. definitivno je puno napravila za ‘popularnost’ burze i taj interes zadržao se i danas, ne možda u tom intenzitetu, ali puno je ljudi steklo naviku redovitog praćenja burzovnih vijesti i statistika, a mediji su taj trend ‘standardizirali’, tj. postalo je uobičajeno da je da se te informacije nađu i na mjestima na kojima možda prije nisu bile uobičajene (npr. ‘Dobro jutro, Hrvatska’), ili ticker-traka u nekoj informativnoj emisiji”, zaključuju sa burze. No nije uvijek bilo tako. “Kao prekretnicu u interesu za domaće tržište kapitala izdvajamo sredinu1990-ih, kada su godišnji prometi Zagrebačke burze počeli prelaziti milijardu kuna. Primjerice, 1996. Pliva uvrštava svoje dionice u Službeno tržište Zagrebačke burze te je istodobno prva industrijska kompanija iz Srednje Europe čijim se GDR-ovima (globalnim depozitarnim zapisima, op.a.) trguje na Londonskoj burzi”, prisjećaju se sa burze.

Prve internetske stranice
Tehnološki zamah imao je veliku ulogu, 1994. na Zagrebačkoj burzi uveden elektronički sustav trgovanja, 1997. elektronički sustav trgovanja u realnom vremenu, a 1995. je godine burza predstavila svoje službene internetske stranice, na kojima su se mogli naći osnovni podaci o Burzi te redovita dnevna izvješća o trgovanju i kretanju cijena. “Bili smo prva burza u Europi i među prvima na svijetu s vlastitim službenim internetskim stranicama”, hvale se. Sve su to bili koraci koji su pratili pojačan interes javnosti, a možda je i uzrokovali, a rastao je i interes medija. Primjerice, HTV-ova emisija ‘Poslovni klub’ emitira se već devetnaestu sezonu i uz ‘Plodove zemlje’, ‘Dnevnik’ i ‘TV kalendar’ najdugovječnija je emisija nacionalne televizije. Druga ekspanzija interesa za financijsko-investicijske teme počinje sredinom 2000-ih, a mediji su je počeli anticipirati još 2004., kada je pokrenut Poslovni dnevnik, te 2005. kada kao tjednik počinje izlaziti Business.hr.

Novi milenij
“Godine 2006. interes se ‘zahuktava’ inicijalnom javnom ponudom dionica Ine, da bi potom došla najbolja godina u novoj povijesti ZSE – 2007.. Rekordni prometi, pripajanje Varaždinske burze, sedam inicijalnih javnih ponuda, od kojih je ona dionica Hrvatskog telekoma nadmašila sva očekivanja te mjesecima punila novinske stupce i televizijske minute”, kažu sa burze. Interes za tržište kapitala dokazuje i 380 tisuća građana koji su kupili dionice HT-a.“Interes građana i medija bio je neviđen”, prisjećaju se ‘zlatnih’ dana. Taj se interes donekle stabilizirao, možda i uslijed razvoja elektroničkih medija i dostupnosti interneta jer relevantne informacije doista se mogu dobiti s brojnih strana.

Interes

Neizostavan dio izvještaja
Tjedno internetska stranica ZSE bilježi posjete iz 100-tinjak zemalja. Koliko će se interes građana i medija povećati za tržište kapitala, nezahvalno je prognozirati, no, činjenica je da se cjelokupno svjetsko gospodarstvo ‘vrti’ oko tržišta kapitala i informacije koje kompanije objavljuju na burzama neizostavni su dio novinarskih izvještaja.