EN DE

Janković i Veble: Kako smo od fonda EU izvukli 22,5 milijuna eura

Autor: Mladen Volarić
30. prosinac 2005. u 06:00
Podijeli članak —

Karlovčani Dario Janković, član SDP-a i Krešimir Veble iz HDZ-a, najzaslužniji su za lobiranje i provođenje kompliciranog postupka ishođenja novca za veliki gradski projekt pročišćivača otpadnih voda koji će biti otvoren 2010. godine

Od ukupno 30 milijuna eura koje je ove godine Europska komisija putem svojega pretpristupnog fonda ISPA (Instrument for Structural Policies for Pre-Accession) odobrila Hrvatskoj za ekologiju, čak 22,5 milijuna eura bespovratnih sredstava odobreno je gradu Karlovcu za realizaciju temeljito pripremljenoga “Programa razvoja usluga vodoopskrbe i odvodnje Grada Karlovca”.
Ostatak od 3,5 milijuna eura odlazi za sanaciju šibenskog deponija Bikarac, dok će četiri milijuna kuna biti upotrijebljeno za raznoliku tehničku pomoć u 2006. godini.
Karlovački projekt, koji je s odgađanjima od nekoliko desetljeća sad prerastao u nasušnu potrebu, investicija je od 36 milijuna eura, a financirat će se kombiniranim izvorima sredstava. Na spomenutih 22,5 bespovratnih, ali pokazat će se i te kako strogo kontrolirano potrošenih milijuna eura iz fonda ISPA, RH se obvezala iz proračuna dodati 3,5 milijuna eura, a iznos od 10 milijuna eura kredita odobrila je Europska banka za obnovu i razvoj karlovačkoj gradskoj tvrtci “Vodovod i kanalizacija”.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Višegodišnja priprema
U višegodišnjoj pripremi i lobiranju za ovaj projekt bilo je uključeno mnogo nezaobilaznih čimbenika, od Ministarstava financija; poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, te vanjskih poslova i europskih integracija, Odjela vodne politike i međunarodnih projekata, lobističke uloge EBRD, konzultantske kuće iz Londona Jacobs & Gibb, do članova lokalne samouprave i stručnjaka pridodanih projektu zbog neophodnih tehničkih znanja.
Ipak, kao dva glavna aktera za dobivanje povjerenja međunarodne zajednice nametnuli su se Dario Janković na funkciji pročelnika za financije grada u vrijeme koalicijske vlasti u Karlovcu, i Krešimir Veble kao dokazani stručnjak iz “Vodovoda i kanalizacije” s potvrđenim međunarodnim iskustvom u prikupljanju milijunskih sredstava putem Rotary cluba za razminiranje Karlovačke županije. Istovremeno s pojavom ovog članka na kioscima, Jedinica projektne implementacije na čelu s Vebleom kao koordinatorom, započinje s useljenjem u prostorije u objektu Hrvatskih voda, odakle će koordinirati provođenjem projekta koji bi trebao biti okrunjen otvorenjem pročišćivača otpadnih voda u ljeto 2010. godine. S obzirom da je ta priča ipak neodvojiva i od lokalne politike, kao i na to da Janković i Veble dolaze iz suprotnih političkih opcija, Janković iz SDP-a, a Veble iz HDZ-a, za dosadašnji razvoj događaja može se reći da je priča o čistoj sinergiji znanja i stavova usmjerenih u dobrobit zajednice, iznad politikantstva i političkih podjela.
“Ciljevi projekta su pročišćavanje otpadnih voda, smanjenje gubitaka i nenaplaćene vode, koji sada ukupno iznose 43 posto, te smanjenje infiltracije podzemnih voda u vodoopsrbni sustav. Prvi koraci u smjeru rješavanja te goruće problematike učinjeni su još potkraj 90-tih za gradonačelničkog mandata Branka Vukelića, ali tadašnji pokušaji s japanskim programom Jica nisu uspjeli. Ipak, već smo tom prilikom prikupili znatan dio neophodne dokumentacije za izradu projektne studije, a može se reći da je stvar krenula u pravom smjeru onda kad je Dario Janković u projekt uvukao EBRD i gurao to do kraja”, kaže Krešimir Veble.
Za Darija Jankovića temelj čitavog projekta bilo je reprogramiranje velike kreditne zaduženosti Grada od gotovo maksimalno dopuštenih 20 posto, što je bila ostavština Vukelićeve ere.

Od ukupno 30 milijuna eura koje je ove godine Europska komisija putem svojega pretpristupnog fonda ISPA (Instrument for Structural Policies for Pre-Accession) odobrila Hrvatskoj za ekologiju, čak 22,5 milijuna eura bespovratnih sredstava odobreno je gradu Karlovcu za realizaciju temeljito pripremljenoga “Programa razvoja usluga vodoopskrbe i odvodnje Grada Karlovca”.
Ostatak od 3,5 milijuna eura odlazi za sanaciju šibenskog deponija Bikarac, dok će četiri milijuna kuna biti upotrijebljeno za raznoliku tehničku pomoć u 2006. godini.
Karlovački projekt, koji je s odgađanjima od nekoliko desetljeća sad prerastao u nasušnu potrebu, investicija je od 36 milijuna eura, a financirat će se kombiniranim izvorima sredstava. Na spomenutih 22,5 bespovratnih, ali pokazat će se i te kako strogo kontrolirano potrošenih milijuna eura iz fonda ISPA, RH se obvezala iz proračuna dodati 3,5 milijuna eura, a iznos od 10 milijuna eura kredita odobrila je Europska banka za obnovu i razvoj karlovačkoj gradskoj tvrtci “Vodovod i kanalizacija”.

Višegodišnja priprema
U višegodišnjoj pripremi i lobiranju za ovaj projekt bilo je uključeno mnogo nezaobilaznih čimbenika, od Ministarstava financija; poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, te vanjskih poslova i europskih integracija, Odjela vodne politike i međunarodnih projekata, lobističke uloge EBRD, konzultantske kuće iz Londona Jacobs & Gibb, do članova lokalne samouprave i stručnjaka pridodanih projektu zbog neophodnih tehničkih znanja.
Ipak, kao dva glavna aktera za dobivanje povjerenja međunarodne zajednice nametnuli su se Dario Janković na funkciji pročelnika za financije grada u vrijeme koalicijske vlasti u Karlovcu, i Krešimir Veble kao dokazani stručnjak iz “Vodovoda i kanalizacije” s potvrđenim međunarodnim iskustvom u prikupljanju milijunskih sredstava putem Rotary cluba za razminiranje Karlovačke županije. Istovremeno s pojavom ovog članka na kioscima, Jedinica projektne implementacije na čelu s Vebleom kao koordinatorom, započinje s useljenjem u prostorije u objektu Hrvatskih voda, odakle će koordinirati provođenjem projekta koji bi trebao biti okrunjen otvorenjem pročišćivača otpadnih voda u ljeto 2010. godine. S obzirom da je ta priča ipak neodvojiva i od lokalne politike, kao i na to da Janković i Veble dolaze iz suprotnih političkih opcija, Janković iz SDP-a, a Veble iz HDZ-a, za dosadašnji razvoj događaja može se reći da je priča o čistoj sinergiji znanja i stavova usmjerenih u dobrobit zajednice, iznad politikantstva i političkih podjela.
“Ciljevi projekta su pročišćavanje otpadnih voda, smanjenje gubitaka i nenaplaćene vode, koji sada ukupno iznose 43 posto, te smanjenje infiltracije podzemnih voda u vodoopsrbni sustav. Prvi koraci u smjeru rješavanja te goruće problematike učinjeni su još potkraj 90-tih za gradonačelničkog mandata Branka Vukelića, ali tadašnji pokušaji s japanskim programom Jica nisu uspjeli. Ipak, već smo tom prilikom prikupili znatan dio neophodne dokumentacije za izradu projektne studije, a može se reći da je stvar krenula u pravom smjeru onda kad je Dario Janković u projekt uvukao EBRD i gurao to do kraja”, kaže Krešimir Veble.
Za Darija Jankovića temelj čitavog projekta bilo je reprogramiranje velike kreditne zaduženosti Grada od gotovo maksimalno dopuštenih 20 posto, što je bila ostavština Vukelićeve ere.

Ne znajući još za projekt i mogućnosti financiranja sredstvima ISPA-e, Janković je zahvaljujući svojim dobrim vezama s bankarskim krugovima, kao i vrlo povoljnim kretanjima na financijskom tržištu, reprogramirao gradsko zaduženje i rasteretio proračun. To će se ubrzo pokazati ključnim, nakon što je tim bankarskim poslovima uspostavio prve kontakte s ljudima iz zagrebačkog ureda EBRD-a. “Bilo je to u siječnju 2004. godine, kad sam kontaktima s Johnom Mcguireom i Arthurom Schanklerom doznao da EBRD može i želi pomoći kreditom i bespovratnim sredstvima razvoj komunalne infrastrukture, te da za to može pomoći i kod ISPA fonda”, prisjeća se Janković. Na razini Grada mislili su predložiti dva projekta. Ovaj s pročišćivačem i vodoopsrbom, i drugi s deponijem. Da ne konkuriraju sami sebi, odlučili su ići s vodnom problematikom i pokušati dobiti sa strane što više novca te rasteretiti gradski proračun. “Nismo gubili vrijeme, usredotočili smo se na taj projekt, nastavili s obradom i prikupljanjem dokumentacije na ono što je ostalo od propalog pokušaja s Japancima. Vrlo brzo je stigao vrlo pozitivan i ohrabrujući ‘feed back’ od EBRD-a, čiji su ljudi dolazili na razgovore s nama u Karlovac”, kaže Janković. “Da bismo mogli u kreditni odnos uključiti gradsku tvrtku Vodovod i kanalizacija, bilo je ključno to što je Grad s očišćenim financijama mogao iza ViK-a stati kao jamac. To je bilo dovoljno da već u toj fazi u proljeće 2004., EBRD izdvoji pola milijuna eura i angažira vrhunsku londonsku konzultantsku kuću, Jacobs&Gibb, koja je u suradnji s nama, te poglavito s Krešimirom Vebleom, koji se tad priključio projektu, izradila izvanrednu studiju izvodivosti čitavog projekta. To je bila stručna podloga koja je u studenome 2004. godine bila gotova i mogla postati temelj daljnjeg pregovaranja o uvjetima financiranja s Europskom komisijom i vrlo zahtjevnim fondom ISPA”, ističe Janković.
Studija o izvodivosti nastala suradnjom s konzultantima Jacobs&Gibba, predvođenima Sohailom Hassanom, predviđa konačne troškove od 36 milijuna eura, a njenoj strukturi 3,3 milijuna eura otpada na sredstva rezerve.
Izgradnja uređaja za pročišćavanje koji će biti smješten nizvodno od Karlovca, blizu mljekare KIM, stajat će oko 14 milijuna eura, izgradnja crpnih stanica, deset km nove kanalizacijske mreže i izmjena jednog kilometra postojeće kanalizacije stajat će 14 do 15 milijuna eura.

Standard poslovanja
Izmjena deset kilometara vodovodnih cijevi, nabava opreme i obuka ljudstva za rukovanje njome pokrit će se s 1,8 milijuna eura, a za tehničku pomoć, uključujući projektiranje, nadzor, provođenje tendera i sličnog, utrošit će se 3,6 milijuna eura.
Tijekom pregovora s EBRD dogovoreno je da pročišćivač bude napravljen na razinu tercijarnog čišćenja, što znači da nakon mehaničkog i biološkog pročišćavanja dolazi uklanjanje dušika i fosfora iz vode prije nego ona bude tako pročišćena ispuštena u Kupu. Za EBRD je i te kako bitno da, unatoč Gradu kao jamcu, korisnik kredita Vodovod i kanalizacija prođe temeljito restrukturiranje poslovanja kako bi postao efikasna tvrtka sposobna za vraćanje odobrenih deset milijuna eura kredita.
Zato već u veljači dolazi u Karlovac ekipa talijanskih stručnjaka (koje uplatom talijanske vlade u ISPA fond sa 300.000 eura opet plaća EBRD), koji će po pratećem i obvezujućem programu FOPIP (Financial and Operating Performance for Improvment Programmes) napraviti od VIK-a tvrtku s poslovanjem po EU standardima.
Uz to stvorit će i uvjete za potpis čvrstog “service agreementa” s gradom kao korisnikom i vlasnikom usluga VIK-a. To znači da se neće smjeti dogoditi da bilo koja od gradskih tvrtki ne plaća račune za vodu VIK-u, ali i da VIK-ovo poslovanje u dvije godine postane toliko efikasno da eliminira svako eventualno povećanje cijene vode, koje bi proizišlo iz neefikasnosti.
“Povišenja cijene tolerirat će se jedino kao posljedica kapitalnih investicija, a ovakvim će se projektom, u koji će biti kolektorom uključena šira okolica Karlovca i Duga Resa, preventivno čuvati i vodocrpilišta uz Koranu”, kaže Krešimir Veble. Napominje da su Projekt i VIK već u ovoj fazi dobili 800.000 eura pomoći od EBRD-a mimo svih spomenutih iznosa, te da će sve to ostati kao intelektualno vlasništvo VIK-a, koji je već započeo i uvođenjem sustava upravljanja sigurnošću hrane i pića HACCP (Hazard Analysis and Crytical Control Point).
Usporedo s tim tehničkim dijelom, Janković je vodio složene financijske pregovore, a prvi veliki korak načinjen je nakon prezentacije studije o izvodivosti, kad je potpisano tzv. “mandatno pismo” kojim je EBRD odlučio podržati i lobirati za karlovački projekt.

Trebalo se predstaviti Vladi RH, a još više unutar EU, u nadležnim tijelima Europske komisije koja odlučuju o prioritetima raspodjele sredstava iz fonda ISPA.
“Karlovac je time i kvalitativno napravio odskok od ostalih takmaca za novac ISPA-e, jer je potpisana podrška utjecajnog faktora kao što je EBRD značila mnogo. Ali još uvijek to nije ništa garantiralo, i sve je i dalje bilo u našim rukama. Tek smo tad krenuli s pravom kandidaturom za ISPA fond, i jako smo vodili računa o realnosti toga zaduženja za Grad”, objašnjavaju Janković i Veble.
rad na detaljima I u njihovu je krugu tada bilo skepse, pa i straha od veličine i značaja tog projekta, ali procijenili su da važnost projekta nadilazi sam Grad. Na kraju im je, u srpnju ove godine, čak povišen iznos odobrenih bespovratnih sredstava na 22,5 milijuna eura. Tome su prethodila i dva izuzetno teška, opsežna i naporna ispitivanja koja je provela procijeniteljska komisija Europske komisije.
“Išlo se u takve detalje, recimo, da smo morali argumentirati zašto će u postrojenju pročišćivača raditi baš tamo navedeni broj radnika, gotovo da smo morali već sada znati njihova imena i JMBG. Naravno, sve smo to osobno morali braniti i obrazlagati na engleskom jeziku, i tu smo se vrlo dobro snašli. Kasnije, nakon obilaska terena, imali smo i večeru s predstavnicima Komisije, ali zahvaljujući korisnim savjetima sa strane, na večeri smo pričali o svemu, samo ne o poslu, tako da smo tek na kraju, i to najkonkretnije što se može, dobili neke sugestije od Komisije. Naravno, na ostalim razinama, od Ministarstava do Odjela vodne politike vođene su aktivnosti prema istom cilju”, kažu Janković i Veble.
Kao primjer može se navesti i održavanje trodnevnog međunarodnog simpozija Dunavsko-crnomorskog sliva EU DABLAS (Danube-Black sea Task Force) baš u Karlovcu u lipnju 2005. godine, što je bio također dodatni lobistički moment, jer štiteći Karlovac i njegove vode, europski su stručnjaci mogli vidjeti na licu mjesta da time štite i Dunavsko-crnomorski sliv.
U međuvremenu, dolaskom lokalnih izbora, Dario Janković postao je i kandidata za gradonačelnika Karlovca, ali je uz predizbornu kampanju uspješno privodio kraju vrlo važne pregovore o uvjetima financiranja s delegacijom Europske komisije u RH, da bi na kraju Marija Pejčinović-Burić potpisala ugovor kojim se karlovački Projekt potvrđuje.

“Čitavo vrijeme najbitnije je bilo da je politika bila isključena iz ovog projekta, i to mi je bio najbolji politički potez. Jednostavno, postigli smo sinergiju svih stavova i znanja, i zato je sav naš trud urodio plodom. Veoma sam ponosan na ostvarenje projekta i moj doprinos u njemu, jer time smo Gradu osigurali praktično četverostruki godišnji proračunski novac iz izvora sa strane, od čega je veći dio bespovratan, a drugi dio uz najpovoljniju kamatu koja se mogla dobiti. I Veble i ja ušli smo u taj projekt i iznijeli ga bez ikakve želje za vlastitim probitkom, jer imamo poslove od kojih i te kako možemo dobro živjeti, već smo radili isključivo za dobrobit Grada i budućih pokoljenja”, rekao je Dario Janković, koji trenutno više nema veze s projektom.
Kao što je poznato, Janković je kao kandidat za gradonačelnika početkom lipnja već imao potpise podrške 14 gradskih vijećnika, što je bila natpolovična većina, ali onda su uslijedile poznate kupovine koalicijskih vijećnika, što je urodilo pobjedom HDZ-ovog kandidata Mire Škrgatića nakon izbora, koji je praktički preuzeo svježe potpisane ugovore i otvoren projekt za njegovu operacionalizaciju.
Svjestan složenosti nastavka posla, Škrgatić je svom rivalu Jankoviću ponudio da nastavi voditi projekt, što je Janković u za njega nedefiniranim okolnostima odbio, i vratio se svojem privatnom biznisu ekonomskog konzultanta i ovlaštenog sudskog vještaka za računovodstvo i reviziju.
struČna pomo∆ “Sad je na HDZ-u da odradi dalje, a tko god da se uhvati s tim u koštac, neće mu biti lako, jer tek smo odškrinuli vrata toga ogromnog i važnog posla. Ja sam odrastao na Korani, sjećam se kakva je nekad bila, i želja mi je da takva opet postane nakon što većinu otpadnih voda pokupimo i usmjerimo na pročišćivač. živio sam ovih gotovo dvije godine za taj projekt, i o njemu i danas sanjam.
Ako Gradu mogu pomoći u daljnjoj provedbi projekta kao stručnjak, odazvat ću se ako me pozovu, ali samo pod tim uvjetom, a nikako da u njemu budem kao ‘politički uhljebljen čovjek’. To nije moj ni Vebleov projekt, nego rad za dobrobit svih nas, i unatoč svim podmetanjima i obmanama kojima se Branko Vukelić služio prikazujući projekt krivo i financijski nepovoljno vođenim za Karlovac. Argumenti su na našoj strani”, zaključio je Janković.

Autor: Mladen Volarić
30. prosinac 2005. u 06:00
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve

Jedan i od mene

kakav tendeciozan i neupucen clanak!!! A da ne govorimo da je ulizivacki do bola i da su Veble i Jankovic prikazani kao 2 sveca managera. gdje je nestalo objektivno novinarstvo i provjeravanje informacija?? a oslovljavanje gdje. Buric-Pejcinovic sa njenom funkcijom?? na razini predskolskog odgoja…mene bi bilo sram potpisati ovaj clanak!v..e jedan![smiley7]

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close