Sredinom svakog mjeseca, urednici i vlasnici web portala sa zebnjom očekuju rezultate Gemius Audience, odnosno objavu podataka o posjećenosti njihovih stranica. Razlog je jednostavan – ti su rezultati namijenjeni marketinškim agencijama, kojima je Gemius pokazatelj trenutne snage određenog portala i važan signal za medijsko planiranje, odnosno raspodjelu marketinškog novca. U Hrvatskoj Gemius provodi mjerenja od početka 2008. i u međuvremenu se utvrdio kao relevantan pokazatelj.

Zadnjih je mjeseci borba postala još neizvjesnija, a za prve tri pozicije bore se 24 sata, net.hr i index. Iako je svaki od njih probio granicu od milijun jedinstvenih posjetitelja, razlike su vrlo male. U tako tijesnoj trci svaka redakcija ulaže maksimalne napore za osvajanje liderske pozicije, a kad im ona izmakne nerijetko se čuju optužbe o namještanju rezultata, nedokučivoj metodologiji, korupciji…“Zapravo uopće nije toliko bitno tko je prvi, jer sukladno našim statistikama oglašivači mogu na bilo kojem, pa i najmanjem sajtu naći svoju ciljnu publiku i tamo platiti oglas. To je prava poanta Gemius audience istraživanja, da se učinkovito planira novac za oglašavanje, prema interesima oglašivača. Svi su prihvatili Gemius kao standard, a neki ipak misle da namještam rezultate svaki puta kada nisu toliko dobri kao što misle da bi trebali biti. Međutim, mi svima isto mjerimo, a izdavači moraju shvatiti da su oni jedini odgovorni. Prevara je skoro nemoguća – statistikom se ne bavimo mi ovdje, nego naša centrala u Varšavi. A čak i tamo brojke prolaze kroz nekoliko sustava”, kaže Vibor Kalogjera, direktor za regionalno tržište koje pokriva Hrvatsku, Srbiju i BiH.

Naš sugovornik ne skriva da je proteklih godina bilo pritisaka, pa čak i određenih prijetnji, te raznih drugih neugodnih situacija. Kad je lani portal 24 sata prešao Jutarnji list, EPH je demonstrativno istupio iz Gemiusa, da bi se nakon tri mjeseca ipak vratili.“Mi smo tehnički mjeritelj koji ima određenu metodologiju. Sistem je takav da se na svaki sajt ugradi skripta koja prati promet, mjeri se broj cookiesa, međutim on nije dovoljan za mjerenje i usporedbu posjećenosti sajtova između sebe. Zato se pomoću algoritma kojeg su osmislili osnivači Gemiusa dolazi do procjene broja jedinstvenih posjetitelja, odnosno procijeni se koliko se stvarnih korisnika krije iza cookiesa. Taj je algoritam po mišljenju nekih nedokučiv, no zapravo je krajnje jednostavan, iako je takva obrada skupa. Uz to, Gemius na sajtovima vrti upitnike, čime se dobiva socio-demografska struktura koja se stavlja u korelaciju sa brojem korisnika”, kaže Kalogjera.

“Izdavači bi željeli da se mjere i strani posjetitelji, jer bi tako imali veći promet, no agencije to ne žele jer ti ljudi ne troše svoj novac u Hrvatskoj. Naš su glavni klijent ipak agencije, one najviše kupuju podatke i naš je poslovni interes da uvažimo njihove stavove. Zato mjerimo samo izdavače koji žive pretežito od online oglašavanja. Osam od devet najvećih agencija u regiji koristi naš sustav i plaća Gemius audience bazu podataka po 500 eura mjesečno, a po kriteriju broja stvarnih posjetitelja i nakladnici plaćaju participaciju za sudjelovanje, i to u rasponu od 100 do 800 eura godišnje”, objašnjava Kalogjera. Najviša cijena za sudjelovanje bila je 400 eura godišnje, no vlasnici nekih portala su se prije dvije godine pobunili i rekli da je “Gemius kao hrvatska Vlada, koja uzima siromašnima da bi dala bogatima”, pa je cijena velikima udvostručena.Sudjelovanje u Gemiusu u početku je bilo besplatno, tada je sudjelovalo 270 webova, a kad je uvedena pretplata ostalo ih je 129.

“Očekivao sam da će ostati i manje sajtova, oko 70. U Bugarskoj ih doduše ima 250 i svi oni plaćaju po deset puta više nego naši nakladnici, no tamo je cijena internetskog oglašavanja pet puta manja pa bude marketinškog novca za sve. Veseli nas što niz malih portala dobiva novac od agencija zahvaljujući Gemius audienceu”, ističe Kalogjera. Po njemu, problem je i to što je televizijsko oglašavanje relativno jeftino usporedno s internetskim oglašavanjem. Službeni cjenici oglasa na internetu su sedam puta skuplji kod nas nego u Poljskoj. S druge strane, oglašavanje na televiziji u Poljskoj je skuplje nego u Hrvatskoj, gdje su televizijske kuće pribjegle dampingu. Među sudionicima su se pojavili dodatni problemi, primjerice redirekcija, odnosno preusmjeravanja čitatelja s jednog sajta na drugi. Tako je EPH na internetu “ubio” svoje velike brendove kao što su Glorija i Sportske novosti i redirektirao njihove čitatelje prema Jutarnjem listu. Uslijedila je žučna rasprava na redovitom mjesečnom sastanku Gemiusa sa šest najvećih domaćih web-nakladnika, od čega ih je pet tada glasalo da se to više ne smije raditi. “Toga nema nigdje-niti da se ubija vlastite brendove, niti da se zabranjuje automatski redirekt. Sada je ipak dogovoreno da se smije preusmjeravati, pa je tako Index.hr redirektirao bloger.hr na svoju stranicu”, kaže Kalogjera. Domaći web nakladnici nikada nisu uspjeli oformiti neku relevantnu udrugu, tako da nisu donijeli propise, što su neki od njih koristili.

“Naši su ljudi jako kreativni kada treba zeznuti sustav. Hvale se da znaju kako prevariti Gemius, no svi se ti trikovi brzo otkriju. Jedan je veliki portal koristio i frame tehnologiju, duplicirali su Gemiusovu skriptu da im se na određenim djelovima stranice svaki posjet dvostruko broji. Iskoristili su činjenicu da u tom trenutku, zbog inertnosti izdavača, to nije bilo zabranjeno jer nije bilo jasnih pravila, pa taj put nismo išli sa sankcijama”, kaže Kalogjera.Kako se izdavači ne mogu dogovoriti, on je sam donio pravila o tome što se smije raditi, a što ne. “Zaprijetio sam da ću izbaciti na neko vrijeme svakoga tko mulja, neki su u tom slučaju najavili tužbe, a onda su shvatili da mi ne mogu ništa, jer je Gemius privatna firma koja ima svoja pravila i kriterije, čak nismo niti izabrani na natječaju”, kaže naš sugovornik. I sam bi htio da je drugačije, jer  se u ostalim zemljama gdje Gemius djeluje tržište samoorganiziralo u udrugu koja je naplatila članarine i raspisala natječaj. U deset zemalja Gemius je pobijedio, primjerice u Sloveniji. U još šest, gdje nije bilo natječaja, poput Hrvatske, koristi se kao standard.U zemljama gdje postoji udruga on line izdavača i agencija, one skupe novac i na natječaju biraju najboljeg ponuđača. “Hrvatski izdavači nisu spremni fnancirati udrugu. Šteta jer bi tako imali jaču poziciju i izborili povoljnije uvjete, a i mi bi bili motiviraniji da se posvetimo unapređenjima jer bi se lakše dogovarali s udrugom nego s pojedincima. Sada bi, primjerice izdvojili mjerenje o surfanju preko mobilnih uređaja, jer iako tamo još uvijek nema dovoljno display oglasa, vjerujem da bi ih bilo više kada bi agencije imale izdvojene mobilne podatke”.

Vlasništvo hrvatskog Gemiusa

U čijem je vlasništvu hrvatski Gemius, koliko je u svom radu nezavisan od poljske centrale?
“Ja radim za Gemius, a na svaku fakturu dobivam od vlasnika određeni postotak. Autonoman sam kod određivanja osnovnih pravila igre, pa i kod određivanja cijene”, kaže Kalogjera.Prihodi hrvatskog Gemiusa još od 2008. svake godine rastu za dvostruko – 2010. uprihodili su 850.000 kuna, a 2012. očekuju blizu tri milijuna kuna prihoda. “Naše je tržište toliko malo da sam siguran kako nećemo dobiti konkurenciju za GemiusAudience, jer se nikome neće isplatiti raditi online audit na tržištu sa svega par milijuna stanovnika. I dalje se nadamo da će internetski izdavači shvatiti kako su samo oni odgovorni za svoje rezultate, dok je naš posao isključivo da iste mjerimo. Jedan od naših slogana glasi: “keeping track whatever they do”, zaključio je Kalogjera.

O Gemius Audience istraživanju

Gemius audience je istraživanje posjećenosti i socio-demografske strukture web stranica internetskih izdavača. Namijenjen je agencijama, oglašivačima i online izdavačima. Na taj servis zapravo otpada manji dio prihoda cijele kompanije, koja uglavnom zarađuje od softvera, te od toga što preko svojih servera vrte banere na raznim sajtovima. Ukupno Gemius ima portfelj od 40 tehničkih i istraživačkih proizvoda.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

>>> Ovaj članak preuzet je iz posebnog priloga Poslovnog dnevnika 'Mediji i marketing'