Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević smatra kako ishod izvanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji, koji će se održati u nedjelju 11. svibnja, neće utjecati na gospodarske odnose Hrvatske i Srbije, pa ni u slučaju izborne pobjede srpskih radikala i njihovih potencijalnih koalicijskih partnera. Vidošević dodaje: “Očekujem nastavak pozitivnog trenda u gospodarskoj suradnji između dviju država, kako u robnoj razmjeni, tako i u investicijama u oba smjera. U ovom desetljeću robnu razmjenu smo sa 30 milijuna dolara podigli na više od milijardu dolara. Uime blagostanja građana i jedne i druge zemlje nijedna politička opcija bilo koje strane ne smije ugroziti do sada postignuto i očekivani napredak u gospodarskoj suradnji.”

Šutnja privrednika
Istovremeno, beogradski dopisnik Poslovnog dnevnika među hrvatskim gospodarstvencima koji rade u Beogradu nije “mogao naći sugovornika koji je spreman otvoreno govoriti o prognozi ekonomskih odnosa između Srbije i Hrvatske”. Svi upitani odgovarali su “kako u ovom trenutku nije uputno o tome govoriti, jer ne isključuju opasnost od mogućih posljedica u slučaju da na vlast dođe tzv. patriotska koalicija, što je čine radikali s narodnjacima Koštunice i Velimira Ilića. Suzdržanost proizlazi iz neizvjesnosti tko će dobiti izbore, jer o tome ovisi kojim će od dva dijametralno suprotna puta ići Srbija poslije izbora, tako da je svaka prognoza nezahvalana”. Suzdržanost hrvatskih gospodarstvenika koji neposredno rade “na srpskom terenu” vjerojatno je dijelom i posljedica predizborne kampanje u kojoj dio medija pod utjecajem srpskih radikala njihove izborne konkurente optužuju da lobiraju u korist pojedinih hrvatskih tvrtki. Tako, primjerice, tabloid Kurir optužuje dosadašnjeg demokratskog vicepremijera Božidara Đelića da je namještao prodaju dijela zemljišta Luke Beograd zagrebačkoj Montmontaži. Zbog mogućnosti predizbornih zloporaba i manipulacija s poslovanjem pojedinih hrvatskih i drugih inozemnih tvrtki razumljivo je izbjegavanje javnog izjašnjavanja o poželjnim i nepoželjnim ishodima srpskih izbora te mogućim posljedicama izborne pobjede radikalnih nacionalista. Logično je i da su gospodarstvenici čije su matične države članice Europske unije, ili grabe prema članstvu u njoj, skloni pobjedi proeuropskih stranaka, jer pristupanje Srbije Uniji uskladilo bi njezine uvjete poslovanje s onima koji vladaju diljem Europe. S druge strane, činjenica da su hrvatske tvrtke do konca 2007. godine, po podacima Hrvatske narodne banke, u Srbiju izravno investirale 387,2 milijuna eura, a neizravno i mnogo više, jasno govori kako im ne može biti svejedno hoće li se poslije izbora njihove investicije naći na udaru radikalnih nacionalista. U nešto su povoljnijem položaju hrvatske tvrtke koje posluju u Srbiji, a nisu u njoj investirale. No ni njima ne može biti sasvim svejedno hoće li se poremetiti gospodarski odnosi između Zagreba i Beograda jer je robna razmjena između Hrvatske i Srbije u prošloj godini dosegla milijardu dolara, s trendom kontinuiranog rasta po stopi većoj od preko trideset posto godišnje. Tako je 2005. godine vrijednost robne razmjene između Hrvatske i Srbije i Crne Gore, po podacima HGK, iznosila 562,4 milijuna dolara, 2006. godine 744,1 milijun dolara, a 2007. godine samo sa Srbijom 994,7 milijuna dolara. Pritom Hrvatska kontinuirano ostvaruje suficit u robnoj razmjeni sa Srbijom. U prošloj je godini on iznosio 335,1 milijun dolara. U najgorem slučaju, u kojemu bi poslije srpskih izbora došlo do bitnog poremećaja gospodarskih odnosa Hrvatske i Srbije, najteže bi posljedice trpjeli ponajprije najveći hrvatski ulagači u Srbiju.

Hrvatski investicijski i vanjskotrgovinski “bum” u gospodarskim odnosima sa Srbijom nije izuzetak. Još više su “eksplodirali” odnosi Srbije sa Slovenijom, Italijom, Austrijom, Njemačkom i drugim članicama Unije, pa i SAD-om, tako da je teško očekivati da bi i najradikalniji srpski nacionalisti nakon izbora drastično zatrli uspostavljene gospodarske veze. Prije će se eventualno dogoditi favoriziranje ruskih i kompanija iz drugih “prijateljskih” zemalja, ali ne i naprasno prekidanje gospodarskih odnosa s onima koji sada posluju u Srbiji. No premda velikih i naglih obrata u uvjetima poslovanja hrvatskih i drugih inozemnih tvrtki u Srbiji poslije izbora vjerojatno neće biti, rezultati izbora bitno će utjecati na postizborni život u Srbiji, pa i na njezinu ekonomsku situaciju. Jer birači u Srbiji, osim što će birati parlamentarne zastupnike predizbornim presingom političkih stranaka, dovedeni su u situaciju referendumskog izjašnjavanja o proeuropskoj ili antieuropskoj budućnosti Srbije.

Predviđanja anketa
Birajući između stranačkih izbornih lista izjašnjavat će se i o tome jesu li za pristupanje Srbije Europskoj uniji i po cijenu pristajanja na neovisnost Kosova ili su protiv ulaska u Uniju, dok se Srbija uz pomoć Rusije ne izbori za očuvanje Kosova u svojemu sastavu. Liberalno-demokratska partija Čede Jovanovića jedina se otvoreno izjasnila za članstvo Srbije u Europskoj uniji mireći se s realnošću da je Kosovo proglasilo svoju neovisnost. Koalicijska lista “Za europsku Srbiju”, koju predvodi Tadićeva Demokratska stranka, također se zalaže za pristupanje Srbije Uniji, ali i za nepriznavanje kosovske samostalnosti. Tadićevi demokrati uvjeravaju birače da će Srbija kao članica Unije efikasnije braniti svoj teritorijalni integritet i sačuvati Kosovo u svojem sastavu. Srpska radikalna stranka, narodnjačka koalicija DSS-NS, koju predvodi dosadašnji premijer Koštunica, i Socijalistička partija Srbije protiv su pristupanja Uniji dok većina njezinih članica priznaje kosovsku neovisnost. Predizborne ankete prognoziraju da će uz pobrojane izborne liste u novi parlament ući samo još desetak zastupnika nacionalnih manjina, koji se u većini priklanjanju proeuropskom bloku. Predizborne ankete prognoziraju da će na nedjeljnim izborima najviše glasova dobiti Srpska radikalna stranka, a potom Tadićeva proeuropska koalicija. Njima bi trebalo pripasti dvije trećine glasova, a preostalu trećinu podijelit će Koštuničina narodnjačka koalicija, LDP i SPS. Analitičari prognoziraju i da će parlamentarnu većinu morati dogovarati tri stranačke izborne liste, jer i radikalima i Tadićevim demokratima neće biti dovoljno koaliranje samo s jednom strankom ili koalicijom ako se ostvare izborne prognoze.
(Zoran Daskalović, Biserka Ranogajec, Rato Petković)

Neizvjesnost u Srbiji pogađa i Zagreb

Politička neizvjesnost u susjedstvu odražava se i na kretanje indeksa Zagrebačke burze. Dionički indeks CROBEX od početka godine je pao više od 25% uz manji promet u odnosu na prošlu godinu. Na indeks domaćeg tržišta kapitala, uz financijsku krizu u svijetu, utjecala je i nestabilna politička situacija u Srbiji. Ivan Ivin, predsjednik Uprave MP Investa, društva za upravljanje investicijskim fondovima, tvrdi da eventualna pobjeda radikala vrlo vjerojatno neće drastično utjecati na Zagrebačku burzu, ali je naglasio i “kako se ulagači nadaju da do toga ipak neće doći”. Analitičari Erste banke u svojoj su analizi o tržištima srednje i istočne Europe kao jedan od glavnih negativnih efekata, ne samo na tržište kapitala nego i na turističku sezonu u Hrvatskoj, naveli političku nestabilnost u Srbiji.
(A. Pavić)