S približavanjem 10. prosinca, kada istječe rok za pregovore između Beograda i Prištine o statusu Kosova, raste tenzija zbog neizvjesnosti što će se dogoditi poslije tog termina, jer malo tko ima iluzije da se dvije strane mogu dogovoriti u preostale dvije runde razgovora. Vlasti u Srbiji pristaju na sve osim davanja neovisnosti Kosovu, dok Prištinu jedino zadovoljava neovisnost. Članovi kosovskog pregovaračkog tima svakodnevno daju priopćenja u kojima najavljuju samoinicijativno proglašavanje neovisnosti. I dok se zna što namjerava poduzeti vodstvo kosovskih Albanaca, potezi Srbije još su nepoznanica. Pobjeda Taqijeve stranke na izborima ocjenjuje se kao znak spremnosti Prištine na proglašenje neovisnosti, ali da taj korak neće biti poduzet bez suglasnosti SAD i EU. Zbog toga su napori srbijanske strane okrenuti prema upozorenju da davanje potpore neovisnosti Kosova može dovesti do nestabilnosti u pokrajini, Srbiji i regiji, pa čak i šire od toga. To proizilazi iz intervjua što ga je BBC-ju dao Vuk Jeremić, srbijanski ministar vanjskih poslova. Njegovo kazivanje sažeto je u poruci da bi priznavanjem neovisnosti Kosova došlo do destabilizacije Srbije, a demokratske snage u njoj bi pretrpjele udarac od kojega se dugo vremena ne bi mogle oporaviti. Time se želi skrenuti pozornost međunarodne zajednice na moguću radikalizaciju političkih prilika u Srbiji i dolasku na vlast političkih snaga koje su dominirale u posljednjem desetljeću prošloga stoljeća. Kako dan kada će Priština proglasiti neovisnost Kosova “kuca na vrata”, najveće zanimanje okrenuto je prema traženju odgovora na pitanje što kani poduzeti Srbija. U njezinu rukovodstvu uočavaju se različiti prilazi.

Predsjednik države Boris Tadić i premijer Vojislav Koštunica jedinstveni su samo u tome da Srbija odlučno odbija priznati neovisnost njezine južne pokrajine nad kojom nema ingerencije od 1999. godine. Predsjednik Tadić nije sklon poduzimanju radikalnih koraka prema državama koje budu priznale neovisnost Kosova proizašlim iz jednostranoga akta Prištine, dok premijer Koštunica najavljuje zaoštravanje odnosa. Javnost u Srbiji strahuje od radikalnih poteza iako ima i pristalica za samoizolaciju Srbije, pa čak i za vojnu intervenciju. Što se tiče vojske, ministar obrane Dragan Šutanovac je izjavio kako je u vojsci uveden povećani stupanj pripravnosti kako bi se spriječili eventualni nemiri na jugu Srbije, naseljenog pretežno stanovništvom albanske nacionalnosti. Službeno vojska i policija nisu spremne ići više od toga. Premijer Koštunica bi u zaoštravanju odnosa s državama koje priznaju neovisnost Kosova prije mogao računati na potporu opozicijske Srpske radikalne stranke nego na Demokratsku stranku s kojom obnaša koalicijsku vlast. Zbog toga postaje upitno može li sadašnja vlada opstati ili će Koštunica osnovati novu u koaliciju s radikalima, koji službeno odbijaju takvu mogućnost. U tom slučaju izbila bi i parlamentarna kriza koju radikali namjeravaju iskoristiti za pobjedu na izvanrednim parlamentarnim izborima, kao i na skorim izborima za predsjednika Srbije. Glavni konkurenti za to mjesto su Boris Tadić i Tomislav Nikolić, zamjenik predsjednika SRS-a. Političke prilike u Srbiji su toliko nestabilne da se to odražava i na stanje u njezinoj ekonomiji. Osim pada trgovanja na burzi, neuspjela prodaja DDOR-a Novi Sad, od čije kupnje je odustalo 10 potencijalnih kupaca, pokazuje kako inozemni ulagači s velikom dozom nesigurnosti čekaju da vide što će se u Srbiji dogoditi nakon što pregovori propadnu. Prema jednom od mogućih scenarija, koje se najviše spominje ako Priština proglasi neovisnost, može se očekivati da istovjetan korak povuku Srbi u sjevernom dijelu pokrajine. Od toga strahuje i međunarodna zajednica, jer bi došlo do neizbježnog sukoba s nesagledivim posljedicama. Srbi u unutrašnjosti Kosova strahuju od mogućeg napada Albanaca. Čak 74 posto Srba izjasnilo se za napuštanje Kosova u slučaju proglašenja neovisnosti. Posljednjih dana uočena je učestala komunikacija između srpskih vojnih vlasti i snaga KFOR-a na Kosovu, što se objašnjava nastojanjem obe strane da preduhitre eventualne sukobe. Usporedo s tim, iz EU-a je upućena poruka Prištini da ne žuri sa proglašenjem neovisnosti.