Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Hrvatski vrtići još žive u prošlom stoljeću

Autor: Marija Crnjak
22. rujan 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Na tisuću djece propisano je zapošljavanje samo jednog psihologa, isto vrijedi i za logopede. Zato će se propisati novi standard, ali će država za njega morati pronaći gotovo 500 milijuna kuna

Ministar obrazovanja Dragan Primorac imenovao je ovog tjedna ekipu koja bi trebala izraditi novi pedagoški standard i kurikulum za predškolski i školski sustav, čija provedba u znatnoj mjeri treba podići kvalitetu u oba sustava. Bit će, međutim, zanimljivo ne samo vidjeti predložena rješenja, već i popratiti raspravu članova povjerenstva, s obzirom da novi pedagoški standardi u dječjim vrtićima podrazumijevaju goleme investicije. Iako službenih procjena još nema, novi standard proračune osnivača predškolskih ustanova na razini čitave države godišnje bi mogao koštati gotovo pola milijarde kuna više nego danas. Zastarjeli pedagoški standard je neprijatelj broj jedan svih zaposlenika dječjih vrtića. Dok ostali programski dokumenti doneseni 1991. godine uvažavaju (relativno) nove spoznaje po kojima je bitno prepoznavanje i zadovoljavanje potreba i interesa djeteta te osiguranje razvojno poticajne sredinu u kojoj dijete “uči čineći”, odnosno takozvani individualan pristup djetetu, prema aktualnom standardu o 25 do 30 djece moraju brinuti samo dvije odgajateljice, odnosno medicinske sestre.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Pola psihologa
Na tisuću djece propisano je zapošljavanje samo jednog psihologa (do 600 djece 0,5 psihologa), iako se radi o osobi koja ne samo što treba pratiti razvoj djece i njihov napredak, već i brine o mentalnom zdravlju djece, posebno one s teškoćama u razvoju i s poremećajima u ponašanju, te je zadužena za edukaciju i roditelja i odgajatelja. Isti normativ vrijedi i za zapošljavanje logopeda, tako da je uobičajena praksa da jedan stručni suradnik u manjim mjestima pokriva više ustanova. Iako je, sukladno i odgojnim preporukama, broj upisane djece u neki predškolski program iz godine u godinu sve veći, izgradnja novih objekata ide doslovno na kapaljku, i to tek kad problem postane gorući, a dotrajalost nekih objekata ponegdje je već i opasna. Štoviše, u praksi je broj upisane djece često i veći zbog nedovoljnog broja vrtića i odgajatelja u postojećim vrtićima – kad se usporede službeni podaci, ispada da jedan odgajatelj u prosjeku brine o čak 20 mališana! Ministarstvo obrazovanja ima podatak da je lani u vrtićima bilo ukupno oko 146 tisuća djece, a zaposleno je nešto više od sedam tisuća odgajatelja. Prema istom izvoru, u Hrvatskoj su otvorene 503 predškolske ustanove koje su smještene u 1203 objekata (od toga 290 javnih). Svake godine na listama čekanja na mjesto u vrtiću ostaje oko 5000 djece predškolske dobi, a još bar nekoliko stotina beba mlađih od godinu dana ni ne pokušava doći na listu čekanja.

Ministar obrazovanja Dragan Primorac imenovao je ovog tjedna ekipu koja bi trebala izraditi novi pedagoški standard i kurikulum za predškolski i školski sustav, čija provedba u znatnoj mjeri treba podići kvalitetu u oba sustava. Bit će, međutim, zanimljivo ne samo vidjeti predložena rješenja, već i popratiti raspravu članova povjerenstva, s obzirom da novi pedagoški standardi u dječjim vrtićima podrazumijevaju goleme investicije. Iako službenih procjena još nema, novi standard proračune osnivača predškolskih ustanova na razini čitave države godišnje bi mogao koštati gotovo pola milijarde kuna više nego danas. Zastarjeli pedagoški standard je neprijatelj broj jedan svih zaposlenika dječjih vrtića. Dok ostali programski dokumenti doneseni 1991. godine uvažavaju (relativno) nove spoznaje po kojima je bitno prepoznavanje i zadovoljavanje potreba i interesa djeteta te osiguranje razvojno poticajne sredinu u kojoj dijete “uči čineći”, odnosno takozvani individualan pristup djetetu, prema aktualnom standardu o 25 do 30 djece moraju brinuti samo dvije odgajateljice, odnosno medicinske sestre.

Pola psihologa
Na tisuću djece propisano je zapošljavanje samo jednog psihologa (do 600 djece 0,5 psihologa), iako se radi o osobi koja ne samo što treba pratiti razvoj djece i njihov napredak, već i brine o mentalnom zdravlju djece, posebno one s teškoćama u razvoju i s poremećajima u ponašanju, te je zadužena za edukaciju i roditelja i odgajatelja. Isti normativ vrijedi i za zapošljavanje logopeda, tako da je uobičajena praksa da jedan stručni suradnik u manjim mjestima pokriva više ustanova. Iako je, sukladno i odgojnim preporukama, broj upisane djece u neki predškolski program iz godine u godinu sve veći, izgradnja novih objekata ide doslovno na kapaljku, i to tek kad problem postane gorući, a dotrajalost nekih objekata ponegdje je već i opasna. Štoviše, u praksi je broj upisane djece često i veći zbog nedovoljnog broja vrtića i odgajatelja u postojećim vrtićima – kad se usporede službeni podaci, ispada da jedan odgajatelj u prosjeku brine o čak 20 mališana! Ministarstvo obrazovanja ima podatak da je lani u vrtićima bilo ukupno oko 146 tisuća djece, a zaposleno je nešto više od sedam tisuća odgajatelja. Prema istom izvoru, u Hrvatskoj su otvorene 503 predškolske ustanove koje su smještene u 1203 objekata (od toga 290 javnih). Svake godine na listama čekanja na mjesto u vrtiću ostaje oko 5000 djece predškolske dobi, a još bar nekoliko stotina beba mlađih od godinu dana ni ne pokušava doći na listu čekanja.

Nezaposleni odgajatelji
Iako je zakonom predviđeno da se u jaslice uključuju djeca od šest mjeseci, u praksi se ostvaruje tek minimalan prihvat djece od 10 i 11 mjeseci i to samo u većim gradovima, tako da je u sustav uključeno svega 212 djece mlađe od godinu dana. Istodobno, na Zavodu za zapošljavanje sjedi više od tisuću odgajatelja (i sve ih je više jer je sve više zainteresiranih za to zvanje). Kad bi se omogućio individualan pristup djetetu i svi oni zaposlili, što znači jedan odgajatelj po objektu (i još uvijek nije dovoljno), trebalo bi izdvojiti bar stotinu milijuna kuna za plaće. Za zapošljavanje još po jednog stručnog suradnika (psihologa i logopeda) u svakom objektu, potrebno je dodatnih dvjestotinjak milijuna kuna. Da bi se ukinule iste čekanja, odmah bi bio potrebno izgraditi bar desetak novih predškolskih objekata koji neće koštati manje od milijun kuna po objektu. Ni time ne bi bio zadovoljen najvažniji kriterij smanjivanja odgojnih skupina, čime se stvara potreba za izgradnju još bar toliko vrtića. Sanacija postojećih objekata, izgradnja prilaza za invalidska kolica, nabavka opreme zaigru, kuhanje ili informatička oprema, još su neke od potreba koje će se sigurno pojaviti s novim pedagoškim standardom. Dakako, ako će se poštivati.

Autor: Marija Crnjak
22. rujan 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close