Prema podacima agencije Ipsos Puls1 od 1,17 milijuna mladih u Hrvatskoj u dobi 10-29 godina, tiskovine (dnevne novine i časopise) čita 78%, odnosno više od 905.000 mladih. Nadalje, hrvatska istraživanja pokazuju da čak 54% djece u dobi od 7 do 10 godina, odnosno čak 80% djece u dobi od 11 do 14 godina povremeno čita neke od dnevnih novina i časopisa.

Navedeni podaci osobitu težinu dobivaju na današnji dan kada se slavi Međunarodni dan pismenosti. Dan pismenosti utemeljio je UNESCO 1966. godine u Teheranu, želeći skrenuti pažnju na veliki problem nepismenosti u svijetu. Prema popisu stanovništva iz 2001. u Hrvatskoj je utvrđena brojka od oko 1,5% nepismenih, uglavnom među populacijom starijom od 60 godina na ruralnim područjima Šibensko-kninske županije. U poslijednjih nekoliko godina osim pismenosti polemizira se o budućnosti tiskanih medija. U prilog ‘‘tiskanoj riječi’’ govori istraživanje o provedeno u Njemačkoj, inače jednom od najjačih svjetskih novinskih tržišta, koje pokazuje da čak 61% ispitanika starijih od 14 godina u posljednjih 5 godina nije smanjilo učestalost korištenja novina. Štoviše, čak 16% ispitanika tiskovine koristi još učestalije, a zanimljivo je da je mahom riječ o mladima u dobi od 14 do 29 godina, uglavnom onih dobrog obrazovanja i relativno dobrih prihoda. I uz tezu da tiskovine ne zanimaju mladu populaciju zanimljivi su i podaci još jednog njemačkog istraživanja o učestalosti čitanja novinskih sadržaja kod izrazito mlade populacije od 12-19 godina: čak 40% njih tiskovine čita redovito – svakog dana ili više puta tjedno, a ukupno polovina njih redovito koristi sadržaj dnevnih novina bilo u tiskanom ili pak online izdanju. Među 15 top portala na njemačkom tržištu novinski portali bilježe najveći broj jedinstvenih korisnika, gotovo 18 milijuna čitatelja mjesečno. U Hrvatskoj pak, među 10 vodećih portala prema gemiusu (najprihvaćenijem istraživanju internet posjećenosti), tri su novinska, odnosno pet njih su tzv. news portali. Tiskovine kod mladih, prema istraživanjima, i dalje imaju status najpouzdanijeg medija, daleko ispred interneta i televizije. Kao glavne razloge korištenja tiskovina mladi navode povećanu potrebu za informacijama (44%). Mladima su tiskovine privlačne i zbog sve veću ponudu novina i časopisa na tržištu (33%). Da ne stoji teza kako mladi tiskane medije smatraju zastarjelim i da će ih uskoro progutati nove tehnologije zanimljivo je znati da za 19% ispitanika upravo su tiskovine izvor informacija o novim mogućnostima komuniciranja (kompjuterima, mobilnim tehnologijama i sl.).