Šume mangrova se uništavaju na “alarmantan i strašan” način diljem svijeta, a stopa njihova smanjivanja je viša nego kod drugih vrsta šuma, upozorila je UN-ova organizacija za hranu i poljodjelstvo (FAO) u izvješću objavljenom u četvrtak. “Svijet je izgubio oko 3,6 milijuna hektara mangrovih šuma u 25 godina, što je strašan gubitak od 20 posto njihove ukupne površine”, ističe FAO u studiji pod nazivom “Mangrove svijeta 1980.-2005.” Površina šuma mangrova pala je s 18,8 milijuna hektara u 1980. na 15,2 milijuna 2005., dodaje agencija sa sjedištem u Rimu. “Mangrove su važni biljni sustavi koji rastu u vlažnim i močvarnim područjima. U većini zemalja danas vrijedi zabrana uništavanja mangrova radi bavljenja akvakulturom i izrađuju se studije utjecaja na okoliš prije nego se odluči o prenamjeni područja pod mangrovama”, kazao je Wulf Killmann, stručnjak FAO-a za šume. Glavni uzroci nestanka mangrova su izgradnja ribogojilišta, isušivanje radi zemljoradnje i graditeljstva, ali i onečišćenje, prirodne katastrofe i demografski rast. Prema podacima FAO-a, mangrove su najviše uništene u Aziji, gdje je od 1980. nestalo 1,9 milijuna hektara te šume. Indonezija, Australija, Brazil, Nigerija i Meksiko posjeduju oko polovice svjetskih površina pod tom šumom. S druge strane, snježne mećave u Kini, koje su odnijele više od 60 života, nisu izravna posljedica klimatskih promjena nego tek ekstremna vremenska nepogoda koja je posljedica vrlo niskih zimskih temperatura i utjecaja fenomena La Nine, tvrde znanstvenici. La Nina je nad južnu Kinu dovela vlažan zrak u trenucima kad vladaju vrlo niske temperature, što je dovelo do velikih snježnih padalina, kažu kineski klimatolozi. “To je prije svega posljedica abnormalne atmosferske cirkulacije i efekta La Nine”, izjavio je za dnevnik People’s daily Dong Wenjie iz kineskog Nacionalnog klimatskog centra. Poznata australska klimatologinja Penny Whetton slaže se s kineskim objašnjenjem. “Takvi vremenski uvjeti prirodno se pojavljuju svakih nekoliko godina ili desetljeća, kad se poklopi sve što je potrebno da se dogodi ekstremna vremenska nepogoda”, rekla je. “Vjerujem da je ovo prirodna pojava i nema osobitog razloga da je se povezuje s klimatskim promjenama. Modeli klimatskih promjena ne predviđaju ovakva povećanja snježnih padalina. Globalno klimatsko zatopljenje ne predviđa kao posljedicu učestalija ili intenzivnija razdoblja ekstremnih hladnoća”, dodala je Penny Whetton.
(H)