Knjiga Etika Edgara Morina, jednog od najpoticajnijih socioloških mislilaca današnjice polazi od konstatacije da se svijet nalazi u suvremenoj krizi etike. Ova je tematika zbog ubrzanog znanstveno-tehničkog napretka i sve dubljih socijalnih diferencijacija postala jednom od najvažnijih preokupacija suvremenog mišljenja.

Prema riječima prof. dr. Rade Kalanja koji je napisao pogovor hrvatskom izdanju, Morinova se etička pozicija u mnogočemu razlikuje od većine novijih etičkih tematizacija. To nije normativna etika koja formulira gotove postulate i preskripcije moralnog djelovanja. Ona daje smjernice mišljenja i djelovanja u vremenu kada izgleda da nikakve smjernice nisu moguće. Njegova etika uzima u obzir sve ljudske spoznaje, sve znanosti, ali ipak smatra da se područje etike ne može poistovjetiti ni s jednom drugom znanošću.

Knjiga se sastoji od pet cjelina. U prvom dijelu autor nas uvodi u neke temeljne odnose utemeljenosti etičke misli. Ukazuje na čovjekovu subjektivnu potrebu za etikom i etičku neizvjesnost. U drugom dijelu propituju se relacije između etike i društva i etike i politike. Autor zaključuje da su u znanosti i tehnologiji postignuti značajni uspjesi, ali u moralnom smislu neuspjeh. U trećem dijelu objašnjavaju se neke etičke pozicije: etički individualizam, etika povezanosti, etika razumijevanja te pitanja o velikodušnosti i aktualnoj temi oprosta i mudrosti življenja. Etika nije “zlatna sredina”, nego neprestano propitivanje suprotnosti. Četvrti dio posvećen je etici zajednice i u njemu se raspravlja o etičkim pitanjima s aspekta dihotomije zajednice (Gemeinschaft) i društva (Gesselschaft). Peti dio (Antropoetika) ukazuje na potrebu planetarne, odnosno globalne etike. U odnosu na krizu modernog društva potrebno je pronaći regenerativne puteve. Kao što sam autor kaže, “antropoetičko-politička zadaća tisućljeća je da se postigne planetarno jedinstvo u različitosti”.
Autor polazi od pretpostavke da moderna kultura nije sposobna riješiti nastale globalne probleme niti ih može rješavati u postojećoj kulturnoj paradigmi. Kriza naše kulture potiče sazrijevanje svijesti o promjeni mišljenja i načina djelovanja. Poticaj promjeni i sazrijevanju kulture autor pronalazi u etici, koja je za njega kompleksna etika i koju definira kao metagledište u razmišljanjima o načelima morala. U tom se svjetlu u Etici analizira odnos između spoznaje i etike, znanosti i etike, politike i etike te ekonomije i etike.

Prijevod Morinove Etike razumljiv je širem krugu čitatelja. U svakom poglavlju navedene su definicije i obrazloženja pojmova i stavova, a na kraju knjige dodan je glosar.