Mnogima je, a posebno ljubiteljima putovanja, privatnim ili poslovnim, zazvonila ovoga proljeća vijest o planovima za superbrzu željezničku mrežu pod imenom Tube for Europe. Vlakovi na toj mreži, navodi se, značajno bi skratili vrijeme putovanja do glavnih europskih destinacija. Polazne točke? Britanski gradovi London, Liverpool, Glasgow i Belfast.
Plan Starline, njegovu viziju temeljenu na istraživanjima, razvila je think-tank tvrtka 21st Europe. Projekt je predstavljen kao inovativno rješenje za unaprjeđenje željezničkog prometa diljem Europe, a obećava brzine vlakova do 400 km/h, uz značajna skraćivanja putovanja. Primjerice, od Helsinkija do Berlina stiglo bi se za samo tri sata, dok se danas putuje cijeli dan, a sadašnju “dugu noćnu vožnju” od Berlina do Kijeva zamijenila bi “besprijekorna veza”, slična onoj na relaciji s Helsinkijem.
Planom je predviđeno da svaka europska država ima barem jedan kolodvor na mreži koja bi se razvukla od Portugala na krajnjem zapadu do Turske i Ukrajine na istoku. Jedan je detalj u priči posebno zanimljiv – željeznički kolodvori nove mreže, osim što bi bili izvan gradskih središta, bili bi svojevrsni kulturni centri, aktivni javni prostori s kulturnim sadržajima, trgovima i eventima, čime bi postali destinacije same po sebi.
Za razliku od klasičnih željezničkih sustava, podjela na klase ne bi bilo, no zato bi naglasak u uređenju bio na udobnosti, umjesto na maksimalnom iskorištavanju prostora kao dosad, prenio je Daily Mail koji je prvi objavio priču “Metro for Europe” navodeći kako se tvrtka nada da će se projekt barem dijelom financirati iz proračuna Europske unije i nacionalnih vlada.
U trenutku kad je cijela priča u fazi koncipiranja, nemoguće je predvidjeti troškove gradnje takve superbrze željezničke mreže, ali postoje neki slični infrastrukturni projekti u Europi čiji pozamašni proračuni mogu poslužiti kao parametri. Tako su, primjerice, Francuska i Italija povezane baznim tunelom Mont d’Ambin/Mont Cenis. Dug je 57,5 kilometara, a vrijednost gradnje procijenjena je na oko osam milijardi eura. Za usporedbu, zračna udaljenost između Lisabona i Kijeva iznosi 3352 km, a između Dublina i Kijeva 2500 kilometara.
Priča o superbrzom europskom metrou, osim što govori o vječnoj potrebi čovjek da otputuje što dalje i što brže, uklopila se u sve češća predviđanja budućnosti putovanja, na temelju velikih i snažnih tehnoloških promjena, koja bi do kraja stoljeća toj “industriji” trebala donijeti potpuno novo lice. Koncepti koji izgledaju kao prepisani iz SF romana i filmova polako se već ostvaruju u stvarnom životu.
Putnički dronovi umjesto zrakoplova iznad Singapura? Ili izleti u Zemljinu orbitu kako bismo joj se divili s ruba svemira? O autonomnim taksijima govori se već godinama, no tu su i biometrijski tuneli, eko hoteli, sve što čini svijet i industriju putovanja, počevši od verbalne komunikacije u dalekim zemljama i jezicima lokalnog stanovništva…
Kraj redova na aerodromima
Biometrijska identifikacija, automatsko potvrđivanje identiteta putem otisaka prstiju, prepoznavanja lica ili skeniranja oka kao tehnologija već sada ubrzano osvaja svjetske aerodrome, a smatra se bržim i točnijim načinom za provjeru identiteta putnika od tradicionalnih te može prepoloviti vrijeme obrade za standardne procedure na aerodromima – poput prijave prtljage, pristupa salonima, ukrcaja i kontrole imigracije.
Primjerice, 2018. Dubai je uveo biometrijske tunele Smart Gates, koji koriste prepoznavanje lica za potvrdu identiteta putnika u samo pet sekundi. Poslije izlaska iz zrakoplova putnici uđu u tunel, pogledaju u zelenu svjetlost te nastave do trake s prtljagom bez čekanja u redu ili interakcije s policijskim službenicima.
Tehnologija prepoznavanja koristi se i u zračnim lukama Hong Kong International, Tokyo Narita, Tokyo Haneda, Indira Gandhi International u Delhiju, London Heathrow, Charles de Gaulle u Parizu…
Manje izgubljene prtljage
Noćna mora svakog tko je to prošao, a i oni koji nisu vjerojatno su barem jednom, u slučaju kad bi se razvuklo čekanje prtljage, pomislili “samo ne to”. Tko želi prvi dan odmora provesti u potrazi za donjim rubljem, higijenskim potrepštinim i osnovnom odjećom dok izgubljena prtljaga ne nađe svog vlasnika? Kako se slučajevi “pogrešno obrađene prtljage”, odnosno odlazaka na pogrešnu destinaciju, na godišnjoj razini mjere u milijunima, ne čudi što se intenzivno traga za naprednim tehnološkim rješenjima koja bi praktično eliminirala mogućnost njena “nestanka”.
Neki se okreću uređajima kao što su SmartTags, Tile Pros i AirTags za praćenje stvari. Drugi odabiru sofisticiranije torbe poput Samsara’s Tag Smart, koja uključuje integrirani AirTag koji se sinkronizira s Appleovom aplikacijom Find My za praćenje lokacije torbe koristeći i Bluetooth.
Gledajući prema budućnosti, može se očekivati skoro uvođenje digitalnih oznaka za prtljagu s RFID transmiterima, koje će zamijeniti konvencionalne papirnate oznake, što bi uz olakšano praćenje i prepoznavanje prtljage za aviokompanije omogućilo i bržu prijavu. U budućnosti, ne bi nas trebali iznenaditi automatizirani sustavi samo za rukovanje prtljagom te programi za prepoznavanje prtljage uz pomoć umjetne inteligencije, AI sigurnosna skeniranja, a možda i globalna AI baza podataka koja povezuje putnike s njihovim torbama.
Proširena stvarnost – napredno istraživanje destinacije
U Firenci ste, pred vama je Galleria Dell’ Accademia, a njenu povijest i važnost objašnjava – skulptura David koja govori. Ili šetate ulicama Pariza i digitalno otkrivate gdje se nekoć spremalo blago. Dovoljni su samo telefon i pristup internetu, za sve ostalo tu je AR, proširena stvarnost, koja može dodati još nekoliko slojeva glazure onome što se danas naziva travel experience.Specterras Productions, VR, AR i organizacija za medijsku produkciju s fokusom na područja ekologije i kulture, koja se bavi stvaranjem impresivnih 3D i VR iskustava prirodnog i kulturnog svijeta koristeći Pterovision, nastoji ne samo učiniti čuda svijeta dostupnijima putem tehnologije već i obogatiti iskustvo putovanja.“
Uz AR možete napraviti animirane biste u muzeju, a u budućnosti ćete moći pristupiti skulpturi Aleksandra Velikog ili Herodotu i komunicirati s umjetninama putem mobitela. Otprilike kao u serijalu ‘Night at the Museum’”, objasnio je za CNNTravel prije koju godinu Michael Breer, glavni kreativni direktor u Specterrasu. “Financijski gledano, mnogi si ne mogu priuštiti posjetiti Pompeje, Palmiru, Machu Picchu ili Veliki koraljni greben. Mnogima će VR i AR zato biti dobra zamjenu za ta iskustva.” I što se tiče planiranja, VR bi u budućnosti mogao imati ključnu ulogu u donošenju odluka jer bi putnici mogli postati sigurniji u svoje odluke i izbore ako prije rezervacije uspiju putem VR-a istražiti destinaciju, hotel, restoran ili željeni izlet.
Uzlet aviotaksija
Po bespućima interneta mnogi su već naletjeli na videozapise putničkih dronova i eVTOL-a – električnih vertikalnih aviona za uzlijetanje i slijetanje koji ne zahtijevaju pistu. Ti futuristički zrakoplovi uglavnom su električni, ultralaki i opremljeni autopilotom koji omogućava običnim putnicima da se popnu u pilotsku kabinu – nakon uvodne VR simulacije leta, naravno.
Takav je slučaj s LIFT Aircraftom, koji tvrdi da bilo tko može upravljati njegovim amfibijskim zrakoplovom HEXA u SAD-u bez pilotske dozvole jer se smatra ultralight vozilom prema saveznim propisima. No Federalna agencija za avijaciju ipak je predložila sveobuhvatna pravila za obuku i ovjeru pilota takvih vozila. Prethodnica komercijalnim letovima bila su upravljanja zrakoplovom na kratkim panoramskim vožnjama – od 8 do 15 minuta – tijekom roadshowa u 25 gradova diljem SAD-a. Očekuje se da će u budućnosti kupci moći pronaći i rezervirati letove LIFT Aircraftom putem mobilne aplikacije koja pruža obuku za simulaciju leta, test stručnosti, popis provjera prije leta i podršku zemaljske posade.
Robotaksiji u zamahu
I dok neke taksi-usluge lete u oblake, druge će ostati čvrsto na tlu – ali s ozbiljnim nadgradnjama. Zajednički pothvat Hyundaija i globalne tehnološke tvrtke Aptiv pod imenom Motional već je ostvario uspjeh. Dostupan putnicima u javnom prijevozu Las Vegasa, pruža uslugu autonomnih robotaksija (putem aplikacija Lyft i Uber) koje mogu odvesti putnike do popularnih destinacija na čuvenom Stripu.
“Zoox robotaxi izdvajaju kotači: četiri kotača smještena na vanjskim kutovima ovog automobila ne mogu se zamijeniti ni jednim drugim vozilom na današnjim ulicama. Također, nema upravljača. Zooxovo baterijsko-električno prijevozno sredstvo svodi koncept autonomnog taksija na kompaktnu bit. Bez vozačevih kontrola unutra, unutrašnjost je posvećena prostoru za četiri putnika i prtljagu koja stane na pod. Nema prtljažnika jer se elektromotori nalaze iznad svake osovine. A budući da oba seta kotača imaju isti upravljač i snagu, s usklađenim parovima senzorskih modula na svakom kraju, automobil je dvosmjeran”, opisao je u siječnju svoje iskustvo jedan američki reporter, zamijetivši i da bi se samo na mjestima oko prometnih čunjeva vozilo “malo unervozilo”.
Još jedna tvrtka koja bilježi zamah je Waymo (kći tvrtke Alphabet Inc., roditeljske tvrtke Googlea), koja od 2020. upravlja prvom u potpunosti autonomnom uslugom taksija u dijelovima Phoenixa. Usluga je dostupna putem aplikacije Waymo One, a od tada se proširila na centar Phoenixa, San Francisco, zatim i LA. Naravno, u tom segmentu ubrzavaju i drugi veliki igrači poput Amazona, Tesle i Cruisea.
Letovi s nultom emisijom
Kako putnički dronovi i eVTOL-ovi postaju uobičajeni, pitate se što dalje s “dobrim starim avionima”. Bez brige, imat će posla, no morat će se i mijenjati. Kako je budućnost putovanja usko povezana s klimatskim promjenama – realnošću zbog koje je Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva (ICAO) najavila dugoročni cilj postizanja nulte emisije ugljikovog dioksida do 2050. – najveće kompanije sve više se okreću miksu novih tehnologija, od održivoga goriva do motora na vodik i potpuno električnih zrakoplova.
Američka tvrtka Eviation Aircraft razradila je elegantan, potpuno električni zrakoplov Alice koji bi u funkciji trebao biti od 2027. Deveterosjedni komercijalni zrakoplov ima za cilj smanjenje utjecaja na okoliš regionalnih letova. Kompanije poput Aerusa iz Meksika, DHL-a, Air New Zealand i drugih naručile su u startu više od 300 zrakoplova.
Istovremeno denverski Boom radi na nadograđenoj verziji Concordea koja će omogućiti da supersonični letovi budu puno tiši, ekološki prihvatljiviji i pristupačniji. Prema tvrtki, Overture može prevesti do 80 ljudi brzinom od 1,7 maha ili otprilike dvostruko brže od tradicionalnih zrakoplova, uz nultu emisiju ugljika. To znači da bi let od New Yorka do Frankfurta mogao trajati četiri umjesto osam sati, dok bi se od LA-a do Sydneya umjesto za 14 moglo doći za osam sati. A budući da će Overture letjeti na visini od čak 18.000 metara, putnici će moći vidjeti zakrivljenost Zemlje kroz prozore.
Ekološki održivi hoteli
Održivija putovanja budućnosti neće činiti samo zračni promet, već i ekološki osviješteni hoteli. Londonski room2 Chiswick bio je 2021., kad je otvoren, prvi na svijetu s oznakom “cijeli životni vijek nulta emisija”. Drugim riječima, hotel je potpuno kompenzirao cijeli ugljični otisak – od proizvodnje i gradnje, do materijala, održavanja, električne energije i ostalog. U usporedbi s tipičnim hotelom u Velikoj Britaniji te dimenzije, room2 koristi 89% manje energije po četvornome metru zahvaljujući toplinskim pumpama na tlu, solarnim panelima, uređajima za uštedu vode, održivim politikama nabave, zelenom krovu s biološkom raznolikošću i politikom nultog otpada.
Američki hotel Marcel New Haven Tapestry Collection by Hilton, u Bauhaus stilu, podignut je pak kako bi postao prvi u SAD-u s nultom emisijom nakon što je revitalizirao zgradu zaštićenog nasljeđa koju je dizajnirao Marcel Breuer, arhitekt mađarskog podrijetla.
Iako je bio predviđen za 2024. godinu, još ćemo se malo morati strpjeti (do 2027.) da bismo doživjeli prvi energetski pozitivan hotel na svijetu, i to unutar arktičkoga kruga u Norveškoj – Six Senses Svart. Sa svojim nadvodnim dizajnom, inspiriranim lokalnim strukturama za sušenje ribe, sa solarnim sustavom, restoranom bez otpada i učinkovitim sustavima za upravljanje otpadom i vodom, ideja hotela je pomoći ekološki osviještenim putnicima odgovorno istražiti polarni krajolik. No zato je već u studenom 2024. vrata gostima iz cijelog svijeta otvorio saudijski Sheybarah Resort, potpuno nezavisan od energetske mreže, u zaštićenome morskom parku u Crvenome moru poznatom po gustim mangrovima, netaknutim koraljnim grebenima i bogatom podmorju. Dizajnerski je ta LEED Platinum nekretnina osmišljena da na brojne načine minimalizira utjecaj na okoliš, od podizanja soba u obliku kapsula iznad vode (kako se ne bi ometao morski život) do instaliranja solarnih farmi, solarnih desalinizacijskih postrojenja za svježu vodu i lokacijskih reciklažnih objekata.
Zbogom, jezične barijere
Možda će zbog sljedeće inovacije netko prigovoriti da se time ipak gubi jedna od istinskih čari putovanja, no dolazi rješenje za one koje su mučile jezične barijere na putovanjima. Prijevod u stvarnom vremenu svakim se danom sve više usavršava, a Google Pixel Buds mogu izravno prevoditi ono što se govori u vaše uho ili dijeliti transkript kako biste mogli pratiti razgovor. Tvrtka također radi na nosivim naočalama s proširenom stvarnošću koje u realnom vremenu prikazuju prevedeni tekst na lećama.
Još jedna tvrtka, Mymanu, nudi automatski glasovni prijevod putem svojih slušalica CLIK S. Već su prije nekoliko godina ušle u upotrebu u ugostiteljstvu, funkcioniraju tako da se sinkroniziraju s aplikacijom za prevođenje MyJuno kako bi korisnicima omogućile komunikaciju s ljudima na više od 37 jezika.
Svemirska utrka
Elon Musk nije jedini, interes za svemirski turizam među najbogatijim istraživačima značajno raste. Tako Bezosov Blue Origin već dulje vrijeme nudi izlete preko Kármánove linije – granice od 100 kilometara iznad razine mora koja označava početak svemira. U travnju je obavljen već 11. takav “izlet”, a posadu su u potpunosti činile žene. SpaceX je u međuvremenu izveo uspješna komercijalna lansiranja u Zemljinu orbitu, misije prema Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS), a imao je najbolju volju povesti i japanskog poduzetnika Yusakua Maezawu te međunarodni tim umjetnika, glumaca, glazbenika i sportaša na prvu civilnu misiju oko Mjeseca, no japanski milijarder u posljednji je čas odustao.
Opuštajuće i luksuzno iskustvo na putu do ruba svemira u kapsuli Spaceship Neptune, koja je pod pritiskom i pokretana SpaceBalloonom (istim kao i NASA-in), najavljivao je Space Perspective, prva svjetska tvrtka za iskustvo svemirskih letova s nultom emisijom i ugljično neutralnima, koja je 2024. uspješno dovršila potpuni profil leta bespilotnog svemirskog broda Neptune-Excelsior. Let lansiran iz svemirske luke Marine Spaceport (MS) Voyager uz obalu St. Petersburga na Floridi 15. rujna 2024. bio je demonstracija svemirske letjelice koja definira industriju, a koju je Space Perspective dizajnirao i izgradio označivši time sljedeću važnu prekretnicu na putu prema pokusnim letovima s posadom.
Hyperloop na vidiku
Naravno, nezaobilazan je u priči Elon Musk, koji godinama govori o tehnologiji hyperloop – ultrabrzom sustavu prijevoza u vakuumskoj cijevi niskog tlaka. Prema njegovoj viziji, mrežama hyperloopa moglo bi se putovati u kapsulama brzinom do 1220 km/h, od Los Angelesa do San Francisca za 30 minuta, od Pekinga do Šangaja za 60, a od Pariza do Amsterdama za 90 minuta. Uz uštedu vremena, zagovornici tvrde da hyperloop također ima potencijal biti jeftiniji, brži, sigurniji i održiviji od konvencionalnog masovnog prijevoza. U posljednjem desetljeću pokretači poput Muskova The Boring Company, Virgin Hyperloop (sada Hyperloop One) i Hyperloop Transportation Technologies (HyperloopTT) postigli su impresivan napredak, ali su se i susreli s regulatornim, financijskim i infrastrukturnim izazovima.
HyperloopTT je, među ostalim, radio i na projektu Great Lakes, vezi između Chicaga, Clevelanda i Pittsburgha. Dok cjelovite testne mreže hyperloopa još mogu biti udaljene desetljećima, mnoge inovativne tvrtke napreduju s razvojem tehnologije. Prema South China Morning Postu, China Aerospace Science and Industry Corporation u siječnju 2023. uspješno je proveo nekoliko testnih vožnji hyperloopa u provinciji Shanxi. U međuvremenu, TransPod sa sjedištem u Torontu odlučio je donijeti hyperloop tehnologiju u Kanadu svojim poznatim sustavom brzog prijevoza koji koristi obnovljive izvore energije. Plan je izgraditi link s brzinom od 1000 km/h između Calgaryja i Edmontona, što bi putovanje između ta dva grada skratilo na 45 minuta. “Cijev” bi se trebala početi graditi 2027.
Možda su sve navedeno više snovi nego stvarnost… Ali snovi na kojima se radi.
