S približavanjem drugog kruga za izbor predsjednika države, srbijanski dinar nastavlja ubrazni pad vrijednosti u odnosu na euro. U samo dva dana vrijednost mu je pala za 2,5 posto, tako da je tjedan počeo s vrijednošću srednjeg tečaja od 82,99 dinara za euro. Razlog tome je povećana potražnja za eurom što se objašnjava neizvijesnim ishodom predsjedničkih izbora. Banke i građani nastoje dinare pretvoriti u eure, a oni koji ih imaju, teško se odlučuju na prodaju. Kretanja na međubankarskom deviznom tržištu (MDT) na kojem se na temelju ponude i potražnje, svakodnevno određuje tečajna lista, pokazuju kako je tržište deviza osjetljivo na političku nestabilnost.

Odlaganje ulaganja
Središnja banka još ne namjerava intervenirati na MDT sve dok ne ocijeni da pad vrijednosti domaće valute ugrožava ciljeve ekonomske politike, koja predviđa rast bazne inflacije – čije se cijene slobodno određuju – od šest posto. Većina cijena na tržištu određena je na temelju kad je vrijednost eura iznosila 87 dinara, što je bilo prije više od godinu dana. Narodna banka raspolaže deviznim rezervama koje joj omogućavaju da stabilizira devizno tržište, ali aktualni skok tečaja upućuje kako cijena postojećih političkih rizika može biti visoka, a mogućnosti središnje banke nisu neiscrpne. U NBS-u tvrde kako budno prate najave koje već stižu od pojedinih inozemnih investitora koji odlažu najavljena ulaganja u Srbiju, te od Agencije za utvrđivanje kreditnog rejtinga, kao i od nekih banaka koje svoje angažiranje na deviznom tržištu vezuju za političke rizike. Radikal Tomislav Nikolić imao je u prvom krugu prednost ispred aktualnog predsjednika Borisa Tadića od 4,6 posto, što, izraženo u apsolutnim brojevima, iznosi više od 200 tisuća glasova. Tadić je pobornik ulaska Srbije u članstvo Europske unije, što mu je glavni predizborni adut, a njegove pristalice strahuju da izbor Nikolića vodi Srbiju u višegodišnju izolaciju. Zbog toga su europristalice pojačale kampanju ne bi li Tadić nadoknadio manjak iz prvog kruga. Iako brojka od 200 tisuća glasova izgleda teško nadoknadiva, Tadićevi izgledi da ostane na sadašnjoj funkciji nisu mali. Njegovi potencijali za dobivanje većinskog povjerenja biračkog tijela nalaze se u ekonomskoj sferi, jer je gospodarski razvoj Srbije nezamisliv bez njezina integriranja u EU. Pad vrijednosti dinara predstavlja prvi znak upozorenja, a indikativna je slaba učinovitosti u prodaji društvenih poduzeća. Na posljednjoj dražbi, što ju je organizirala Agencija za privatizaciju, od 36 ponuđenih poduzeća prodano je svega njih pet, što je dosad najslabija dražbena prodaja. Smanjeno zanimanje inozemnih ulagača koje se manifestiralo prilikom prodaje DDOR-a Novi SAD, druge po veličini domaće osiguravajuće kuće i niske prodajne cijene, nastavljeno je i dalje.

Ulagači čekaju tko će biti izabran za predsjednika Srbije, te da li će i kada Srbija s EU potpisati sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Njihova oklijevanja smanjila su priljev eura, tako da je došlo do pada vrijednosti domaće valute. Na smanjeno zanimanje inozemnih ulagača negativan utjecaj ima stav premijera Vojislava Koštinice i dijela vlade koji čine ministri iz njegove stranke i Nove Srbije Velimira Ilića, prema kojem Srbija potpisivanje SSA s EU uvjetuje da EU odustane od slanje misije na Kosovo, nakon što ta pokrajina bude proglasila neovisnost. Predsjednik Tadić u sve oštrijoj izbornoj kampanji, odlučno odbija prihvatiti Koštuničin negativan odnos prema EU, nastojeći da poveća pristalice ubrzanjem integracije Srbije u EU.

‘Usamljeni otok’
Prilikom upriličene rasprave o ekonomskim argumentima za integraciju Srbije u EU istaknuto je kako kolebanja ili odustajanje od pridruživanja EU mogu imati visoku ekonomsku cijenu, koja će se manifestirati padom likvidnosti, standarda i zarada, te povećanjem inflacije. Iako se dvije trećina stanovništva izjasnilo za ulazak Srbije u EU, taj proces je usporen zbog slabe političke volje, što se iskazuje preko premijerovih svakodnevnih istupanja i koja idu na “mlin” Nikoliću. Prema riječima Živorada Kovačevića, predsjednika Europskog pokreta u Srbiji, odustajanje od europske opcije bitno bi promijenilo poziciju Srbije na Balkanu, jer bi postala usamljeni otok u europskom “moru”, uz napomenu kako su ulozi preveliki da bi se smjeli potcijeniti.