Mostovi obično privlače poneki pogled ili uzdah olakšanja, pogotovu kad vozilo sretno stigne na drugu stranu. Neki mostovi, međutim, izazivaju razrogačene oči, zapanjeno divljenje i klikanje digitalnih fotoaparata. Zahvaljujući tehnološkoj eksploziji u prošlom je stoljeću došlo do krupnog poboljšanja mogućnosti mostogradnje. Rijeke, zaljevi i kanjoni koji su nekoć slovili kao potpuno nesavladivi napokon su premošćeni spektakularnim mostovima. Mostovi nisu samo superzvijezde svijeta graditeljstva. Oni utječu na razvoj kultura, okoliša, trgovine i na više načina no što možemo navesti. Mostovi oblikuju obrise gradova i krajolika – možete li zamisliti San Francisco bez Golden Gate Bridgea, Sydney bez Harbour Bridgea ili London bez Tower Bridgea? U čast izvanrednih graditeljskih podviga i kulturnih znamenitosti, izabrali smo deset najpopularnijih u narodu i najcjenjenijih u struci. Kakva šteta, među elitnim mostovima neće se tako skoro naći onaj Pelješki, čija je izgradnja zaustavljena, a gradilište praktično prazno, jer recesijska Hrvatska ne može podnijeti ulaganje od 300 milijuna eura, na koliko je procijenjen trošak mosta.

Most Zlatnih vrata
Golden Gate Bridge San Francisco (SAD)
Dizajner jednog od simbola Sjedinjenih Država Joseph Strauss dvanaest je godina morao kršiti otpor određenih krugova prema zamisli izgradnje Golden Gatea, jer rječni su se prijevoznici bojali za opstanak, a vojni čelnici i trgovci predvi˝wđali su da će most zagušiti luku. Ipak, Strauss je uvjerio javnost te je šest obalnih okruga zaljevskog područja odobrilo obveznice za izgradnju Golden Gatea. Kad je 1937., bio je najduži viseći most s dužinom od 2742,9 metara, a cijena izgradnje iznosila je 27 milijuna dolara, 1,3 milijun manje od predviđenog troška. No, zahtijevala je i živote 11 radnika, a još ih je 19 došlo na rub pogibije, no spasila ih je inovativna sigurnosna mreža postavljena ispod konstrukcije. Danas prevozi 100.000 vozila dnevno, pozira tisućama turista i zapošljava 38 slikara za održavanje boje koja se službeno zove “međunarodna narančasta”. S obzirom na visinu tornjeva od 230 m, most je teško previdjeti, no njegova živa boja omogućava brodarima da ga uoče na vrijeme čak i po najgušćoj magli koja često zastire San Francisco.

Bruklinski most
Brooklyn Bridge New York (SAD)
Prvi viseći most na svijetu, 1834 m dug Bruklinski most pruža krasan pogled na Istočnu rijeku, njujoršku luku i Manhattan. Iznimno prepoznatljiva njujorška znamenitost i kulturna ikona rođena je u mašti Johna A. Roeblinga, mostograditelja i izumitelja žičanog kabla. Prilikom izrade dizajna 1867., Roebling je za prototip uzeo sličan, ali manji most na rijeci Ohio u Cincinnatiju, no nažalost nije doživio njegovo otvorenje 1883. Dramatični gotički tornjevi napravljeni su u cijelosti od granita. Kolna je platforma ovješena o čelične suspendere promjera pet cm, koji vise s dva para kablova, svaki promjera 40 cm. Svaki je kabl načinjen od 5296 žica od galvaniziranog čelika, a ukupna dužina žice je 21.000 km! Otvorenje je obilježeno smrću 12 pješaka, koji su poginuli u stampedu nastalom zbog nečijeg neodgovornog paničnog povika da se most ruši.

Most Millau
Viaduct Millau Dolina Tarn (Francuska)
Putnici svjedoče da je vožnja ovim mostom u južnoj Francuskoj nalik letenju. Ovo čudo koje su projektirali Foster & Partners više je od Eiffelovog tornja, gradilo se tri godine, a otvoreno za javnost 2004. Pruža prekrasan pogled na dolinu koja se prostire ispod njega, no kad se maglica raziđe, ne preporučuje se putnicima osjetljivih živaca i sklonih vrtoglavici. Most zadivljuje ukupnom dužinom od 2500 m i visinom iznad vode od 270 m, čime trenutno drži visinski rekord u kategoriji mostova. Kolnik je podignut na sedam potpornjih stupova, stručno zvanih piloni, i teži 36.000 tona. Iznad kolnika, točno iznad pilona, diže se sedam stupova visine 90 m i težine 700 tona.

Oresundski most
Oresundbroen Kopenhagen/Malmö
Građevinci ni pred jednim mostom osjećaju takvo divljenje kao pred Oresundskim mostom. Golemi ovješeni most dužine 8000 m i visine 200 m otvoren je 2000. godine kao spojnica između Danske i Švedske, konkretno gradova Kopenhagena i Malmöa. Nigdje u svijetu nema toliko senzacionalnog graničnog prijelaza! Cijela je konstrukcija teška 82.000 tona i dovoljno široka da prevozi 60.000 putnika dnevno što automobilima i autobusima, što željeznicom. Putnik koji kroči na ovu strukturu iz Danske prvo prolazi kroz umjetni otok Peberholm, zatim tone u 440 m dugački podvodni tunel, kojim dolazi do mosta u užem smislu i potom stiže u Švedsku. Prelazak Oresundskog mosta nije jeftin i košta 45 eura po automobilu, no česti putnici dobivaju značajne popuste. Nije čudo što je mostarina visoka, jer je izgradnja koštala preko tri milijarde eura.

Milenijski most
Millennium Bridge Gateshead (Engleska)
Nagrađivani Milenijski most u Gatesheadu je prvi i jedini zakretni most na svijetu. Hidraulični mehanizmi na svakom kraju mosta omogućuju mu da se rotira uzduž osi i podigne se tako da ispod njega mogu proći mali brodovi. Ta mu je inovativna tehnologija donijela prestižnu Stirlingovu nagradu za arhitekturu 2002. Zahvaljujući 19.000 tona betona ulivenog u 30 m duboke temelje i dovoljnoj količini čelika za izgradnju 64 dvokatna autobusa, most može podnijeti sudar s brodom od četiri tisuće tona koji se kreće brzinom od četiri čvora. Zbog specifičnog zakrivljenog oblika kolne strukture nije predviđen za promet motornim vozilima već samo za pješake i bicikliste. Nosi nadimak “Oko koje namiguje” zbog toga što mu kretnje prilikom zakretanja podsjećaju na mig.

Toranjski most
Tower Bridge London (Engleska)
Milenijski je most nesumnjivo najoriginalniji u Britaniji, no najslavniji je Toranjski most, odnosno u izvorniku naziva Tower Bridge, kako ga najčešće nazivamo i u Hrvatskoj. Ovo je pokretni viseći most preko Temze koji zbog svoje gotičke fasade izgleda stariji od svojih 115 godina. Građen osam godina naporima 432 radnika, po nacrtu Horacea Jonesa i Wolfea Barryja, ime je dobio po dva upečatljiva 42 m visoka tornja. Most je “progutao” 70.000 tona betona i 11.000 tona čelika, a obložen je portlandskim kamenom i korniškim granitom, koji prekrivaju čelik. Dugačak je 250 metara i visok 8 metara od površine rijeke, no njegov se središnji dio podiže na 40 metara da bi omogućio prolazak brodova. U prošlosti, kad je vodeni promet bio značajniji nego danas, most se podizao 50 puta dnevno. I danas, most prelazi 40.000 motornih vozila dnevno.

Erazmov most
Erasmusbrug Rotterdam (Nizozemska)
Rotterdam je lučki i industrijski grad koji ne obiluje znamenitostima, no Erazmov most nadoknađuje taj manjak. Znan i pod nadimkom Labud zbog asimetričnog oblika potpornog stupa, most nazvan po filozofu Erazmu Roterdamskom služi povezivanju sjevernog i južnog dijela grada na rijeci Nieuwe Maas. Izgradnja 808 metara dugog i 6800 tona teškog mosta koštala je 180 milijuna tadašnjih maraka i dovršena je 1996. po nacrtu Bena van Berkela. Južni se dio mosta, u dužini od 90 metara, podiže radi propuštanja brodova. Most je postao poznat ljubiteljima akcijskih filmova širom svijeta, jer se na njemu zbivao dio radnje jednog filma Jackieja Chana, a 2005. su ispod njega prolijetali avioni u sklopu Red Bull Air Racea.

Kemijska industrija

‘Europa bez kemijske industrije postaje ovisna i ranjiva’

Izgradnja mreža autocesta

Hrvatska na europskoj prometnoj karti: autoceste kao temelj logistike i trgovine 

Stari most
Ponte Vecchio Firenca (Italija)
Najglasovitiji srednjovjekovni most koji je još u svakodnevnoj upotrebi dragulj je svjetskih razmjera. Najstariji kameni most u Firenci izgrađen je približno 1355. na mjestu gdje je ranije postojao drveni most, kojeg je 1333. uništila poplava. Most preko rijeke Arno prolazi središtem grada i još od srednjeg vijeka služi kao dom brojnim dućanima i štandovima. Legenda govori da je na ovom mostu skovan izraz bankrot. Kad jedan trgovac nije mogao otplatiti dugove, vojnici su njegovu klupu (banco) na kojoj je obavljao posao razbili (rotto). Ostavši bez klupe, trgovac više nije mogao obavljati posao. Značaj mosta cijenio je i Adolf Hitler, koji je u kolovozu 2004. zabranio rušenje Ponte Vecchia, za razliku od svih ostalih mostova u Firenci, koje su Nijemci srušili prilikom povlačenja.

Erasmusburg je ponos Rotterdama i jedan od najljepših mostova u Europi

Most Vasca da Game
Ponte Vasco da Gama Lisabon (Portugal)
Most koji nosi ime velikog portugalskog moreplovca najduži je u Europi. Ovješeni most dovršen je u ožujku 1998. i nosi promet u šest traka dužinom od 17,6 km preko rijeke Tejo, računajući i vijadukte. Njegovo se puštanje u promet poklopilo s otvaranjem Svjetske izložbe Expo’98, kao i s 500. godišnjicom plovidbe Vasca da Game iz Europe do Indije. Trošak izgradnje pokrio je konzorcij Lusoponte u zamjenu za koncesiju na taj i drugi veliki lisabonski most, Most 25. travnja (Ponte 25 de Abril). Trenutno je mostarina za automobile 2,2 eura, a za kamione 10 eura.

Most Akaši-Kaikjo
Kobe (Japan)
Most koji spaja Kobe s gradom Ivaja na istoimenom otoku Avadži najveći je viseći most na svijetu. S dužinom od 3910 metara nadmašuje drugoplasirani Storebaelt u Danskoj za 360 metara. Akaši-Kaikjo je izvorno sagrađen da zamijeni trajekt između Kobea i Avadžija, na kojemu je bilo opasno putovati zbog čestih oluja. I razmak mosta od mora je golem i iznosi 282,8 metara. Most preko tjesnaca Akaši stajao je Japance četiri milijarde eura, a i cijena ljudskog rada bila je golema: deset je godina na izgradnji radilo dva milijuna radnika! Zdanje je “progutalo” 1,4 milijuna kubnih metara betona i dovoljno čeličnih kablova da sedam puta opašu Zemlju! Most je otporan na vjetar i potres te bi podnio podrhtavanje tla od katastrofalnih 8,5 stupnjeva po Richterovoj ljestvici! Danas, mostom svakodnevno prometuje 20.000 automobila po cijeni od 16 eura.