Kome pripada 17 tona zlatnog i srebrnog novca u vrijednosti od najmanje pola milijarde dolara, koje je izvukla tajno s jedne olupine na morskom dnu, u blizini Gibraltara, i još tajnije odvezla u USA američka istraživačka kompanija Odyssey Marine Exploration?

O tome po tužbi španjolske vlade treba odlučiti sud na procesu koji je upravo počeo u floridskom Miamiju. Kako će odlučiti, ne zna se, ali se zna da je proces veoma kompliciran i da će vjerojatno dugo trajati. Vlada u Madridu tvrdi da čitav taj novac potječe s olupine španjolske fregate Nuestra Se?ora de las Mercedes koja je potopljena u pomorskoj bici s britanskom flotom listopada davne 1804. godine. Samim tim, sve što je na tom brodu pripada španjolskoj državi… Američka kompanija tvrdi da identitet broda nije izvjestan, ali odbija, navodno iz sigurnosnih razloga, priopćiti točnu poziciju na kojoj se nalazi olupina na morskom dnu. Advokatska Odysseya Melinda Mac Connel tvrdi da Nuestra Seňora de las Mercedes nije u vrijeme kada je potpljena bila ni u kakvoj vojnoj misiji. “Transportirala je uglavnom privatnu robu”, tvrdi ona. No i kada bi bila riječ o tom španjolskom brodu, prema tvrdnji ove pravnice, pravo Madrida na blago nije automatsko – fregata, navodno, nije ispunjavala tadašnju definiciju “suverenog plovila koje se ne može zaplijeniti”. Drugim riječima, tko je nađe i zaplijeni je – njegova je! Našao ju je brod ove kompanije Odyssey Explorer koji je jedan od najbolje opremljenih brodova na svijetu za traganje po morskom dnu – ima u svojoj utrobi i moćnu podmornicu Zeus koja može zaroniti i 2,5 kilometara u dubinu mora ili oceana. A da bi stvari bile još kompliciranije, kada bi se dokazalo (što će sigurno tražiti vremena) da je u pitanju pomenuta španjolska lađa, tj. Nuestra Se?ora de las Mercedes, vlada u Madridu nije jedini reflektant na blago koje je izvađeno s tog broda. Naime, stručnjaci koji su pregledali pronađene novčiće ustanovili su da su barem neki od njih (nije precizirano koliko jer su pregledali samo manji dio toga) iskovani godine 1803. u tadašnjoj španjolskoj južnoameričkoj koloniji Peruu. Odatle, s obale na Pacifiku, isplovila je na svoje posljednje putovanje Nuestra Se?ora….Za blago je u doba globalnih komunikacije i svijeta kao globalnog sela saznala peruanska vlada i za njega pokazala zanimanje. Prema španjolskom Ministarstvu kulture vlada u Madridu je pokazala spremnost da o tome pregovara s vladom u Limi.