Diljem svijeta razasuti su sportski tereni ispunjeni čarolijom koja ne postoji na drugim zdanjima, građevine koje su postale istinske ikone za ljubitelje sporta. U nekim slučajevima taj je status posljedica bogate povijesti, u drugima osobitog dizajna ili iznimnih sportskih rezultata. Što god da je razlog, neki su sportski tereni jednaka ili veća atrakcija za posjetitelje nego sama sportska priredba.
I Hrvatska je posljednjih mjeseci dobila elitna sportska borilišta – seriju dvorana izgrađenih u povodu Svjetskog prvenstva u rukometu. Zagrebačku jugozapadnu četvrt Lanište odnedavna resi najveća sportska dvorana u Hrvatskoj, kapaciteta 16.300 mjesta (15.600 na rukometnom SP-u). U sklopu kompleksa su i manja dvorana i trgovačko-zabavni centar, a da bi se građevina postavila na noge, bilo je potrebno 90 milijuna eura i 15 mjeseci rada. Split je dobio Spaladium Arenu, smještenu između vojne luke Lora i splitskog brodogradilišta. Uz glavnu dvoranu sa 12.000 mjesta izgrađena je i manja dvorana za treninge. Izgrađena u roku od 430 dana i financirana modelom javno-privatnog partnerstva, stajala je 147 milijuna eura. Dvorana Krešimira Ćosića u zadarskom Višnjiku, vrijedna 27 milijuna eura i kapaciteta 9200 mjesta završena je u svibnju prošle godine, a krstila ju je hrvatska rukometna reprezentacija na kvalifikacijskom turniru za Olimpijske igre u Pekingu. Dvoranu, prvobitno zvanu Sportski centar Višnjik, koristit će KK Zadar, koji napušta legendarne Jazine. U Osijeku je otvoren sportski kompleks Gradski vrt s pet dvorana, od kojih najveća ima 3500 mjesta. Financiran isključivo iz državnog proračuna, stajao je 26 milijuna eura. Varaždin se ponovio dvoranom uz Dravu za 5000 ljudi, po cijeni od 24 milijuna eura, a Poreč s istoimenim sportskim centrom sa 3700 sjedećih mjesta, koji je stajao 15 milijuna eura. Kakva će biti svrha i isplativost tih dvorana teško je predvidjeti, no sa sigurnošću možemo tvrditi da u doglednoj budućnosti nijedno od spomenutih sportskih zdanja neće poprimiti kultni status kakav donose samo veliki uspjesi domaćih klubova. Takav su status nekoć imali zagrebačka Ledena dvorana u vrijeme velike Cibone, splitske Gripe u zlatnoj eri Jugoplastike, pa i Maksimir dok nije pretvoren u ovo što je danas.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu