Posljednja je moda među bogatim Rusima posjedovati jahtu i biti član jaht-kluba. Jedan klubu nosi zvučno ime Royal Yacht Club: klub je, dakle, “kraljevski”, premda je Rusija imala careve, generalne sekretare i predsjednike.

Taj moskovski klub izgleda dosta obično i ne privlači pažnju kao mondeni, koji okupljaju ne samo najbogatije nego i cijelo jet-set društvo i organizira glamurozne partyje. Njih su potpuno u moskovskom klubu potisli bogati ljudi koji mogu sebi dozvoliti da kupe jahtu čija je cijena obično oko milijun i po eura. Kako je BBC-u objasnio najveći dioničar kluba Anton Dolotin, koji je i šef ruske filijale italijanskog proizvođača luksuznih plovila Azimut-Benetti, zahvaljući mnoštvu ruskih rijeka i jezera, vlasnici jahti mogu u njima uživati veliki dio godine gotovo kao da žive na obali mora. Članovi kluba su, uglavnom, vrlo bogati, ali u klubu se, ipak, kaže Dolotin, “ne okreće sve oko novca”. Klub bira svoje članove. Prilikom primanja više se uzima u obzir ponašanje i dobar glas kandidata njego negovo bogatstvo. “To je paradoksalno, ali istinito. Što više novca ljudi imaju, pristojniji su. I ponašaju se korektnije”, kaže Dolotin. Rusi, ipak, većinom jahte kupuju i drže u inozemstvu. Razlog su carina od 40 posto i visoki porezi. Dolotinova divizija Azimut-Benettija u Rusiji proda samo trećinu onog što proda Rusima u SAD-u. Ruski klijenti su, prema Dolotinu, “najzahtjevniji”. Jedan od njih je vlasnik jahte čija dužina prelazi 130 metara i čija je vrijednost u milijunima eura približna tome. Takve, međutim, ne može primiti nijedno riječno pristanište na svijetu. To je glavni razlog zašto su moskovske jahte neusporedivo manje i jeftinije. Iako ima i takvih koje stoje više od tri milijuna eura, prosječna cijena je oko 1,5 milijuna dolara. A gotovo isto toliko godišnje stoje održavanje, plaće osoblja, osiguranje, vez, gorivo…