Beogradski željeznički kolodvor, koji se počeo graditi prije trideset godina, po svemu sudeći, završit će se do kraja 2010. godine. Kolodvor se nalazi u sklopu novoga željezničkog čvora za čiju je izgradnju potrebno 440 milijuna eura, pri čemu sredstva za gradnju kolodvora nisu u to uračunana. Željeznice Srbije namjeravaju osigurati sredstva uzimanjem inozemnih kredita za što joj je potrebno jamstvo države. Optimizam da će kolodvor konačno biti izgrađen temelji se na najavljenom potpisivanju ugovora 17. ožujka između Željeznica Srbije i Energoprojekta, kojim je određeno da ta projektno-građevinska kompanija kao investitor preuzme obvezu u iduće tri godine završi njegovu izgradnju.

Povlačenje Trigranita
Dosad su ŽS s mnogim izvođačima sklapali slične ugovore, ali nijedan nije realiziran zbog pomanjkanja financijskih sredstava. Posljednji je bio s mađarsko-ciparskom kompanijom Trigranit koja se povukla iz posla i ostavila ŽS da traži novog partnera jer je ocijenila da su zahtjevi ŽS nerealni. Izbor je pao na Energoprojektu koji također nema potrebna sredstva tako da bi se nastavak gradnje omogućio prodajom poslovnih prostora koji će se nalaziti u kolodvorskom kompleksu. Zanimanje za njihovu kupnju pokazuju grčki Bluhaus, španjolski Riofis, te izraelske kompanije Plasa Centar i BPE. Prodajom poslovnog prostora Energoprojekt bi, kao investitor u izgradnji kolodvora, dobio 200 milijuna eura, što se smatra dovoljnim da se izgradnja kolodvora privede kraju. Inozemni ulagači najviše su zainteresirani upravo za poslovne prostore, jer procjenjuju da će nakon što Srbija iziđe iz političke krize, što se može dogoditi već poslije održavanja parlamentarnih izbora, Beograd postati još privlačniji za dolazak inozemnih kompanija. Beogradu se daju veći izgledi da postane regionalno središte ako na izborima povjerenje dobije proeuropska opcija, jer je vanjskotrgovačka razmjena sa zemljama EU jedananaest puta veća nego s Rusijom, koju favoriziraju radikali i Demokratska stranka Srbije premijera Vojislava Koštunice. Prema informacijama koje je dalo poslovodstvo ŽS-a, radovi na završetku kolodvora počeli bi u travnju. Kolodvor je smješten na lokaciji uz autocestu Beograd – Niš, a iznad njega u prvoj fazi bit će sagrađen poslovni prostor veličine 128 tisuća četvornih metara. U drugoj fazi poslovni prostor će se povećati za još 150 tisuća četvornih metara. Samo za uređenje zemljišta i izgradnju prilaznih puteva potrebno je gradu platiti 28 milijuna eura. I ta sredstva namjeravaju se dobiti prodajom prostora. ŽS također računa na svoj dio kako bi korištenje novog kolodvora učinio isplativijim, što je potvrdio i direktor kompanije Milanko Šarančić. Novi željeznički kolodvor raspolagat će sa šest perona i deset kolosijeka, od kojih su dva već u upotrebi i koriste se za prigradski željeznički promet. Izgradnjom novog kolodvora uklonit će se “čep” na željezničkom koridoru 10 koji prolazi kroz Srbiju.

Silazak grada na Savu
Novi kolodvor omogućit će premještanje postojećeg, jer će biti oslobođena atraktivna lokacija za “silazak” grada na obalu Save. Riječ je o 80 hektara ekskluzivnog prostora kojeg se smatra najpogodnijim za izgradnja poslovno-stambenih objekata. Za tu lokaciju vodi se “tiho” natjecanje među domaćim tajkunima koji ga, uz potporu vlasti, nastoje prisvojiti, jer omogućava zaradu veću od milijardu eura. Da bi se oslobodio tzv. savski amfiteatar, potrebno je premjestiti i ranžirni kolodvor, koji će se vjerojatno nalaziti uz buduću Luku Beograd. Svi ti poslovi planiraju se obaviti u idućih sedam godina.