Barack Obama, 44. predsjednik Sjedinjenih Država koji je na izborima u utorak osigurao novi mandat u Bijeloj kući, pamtit će se po tome što je u svome prvome mandatu potpisao zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju za sve Amerikance i odobrio napad na prvog američkog neprijatelja, terorista Osamu bin Ladena, no nije uspio pokrenuti gospodarstvo i stvoriti radna mjesta.

Slijedi profil predsjednika Obame.

Barack Obama svojim se porijeklom razlikuje od svih dosadašnjih amerčkih predsjednika. Njegova majka Ann Dunham bila je bjelkinja iz Kansasa, a otac Barack Obama stariji crnac iz Kenije koji sina nije često viđao nakon razvoda od supruge. Obama je najveći dio djetinjstva proveo u Indoneziji te na Havajima gdje je živio s bakom i djedom po majčinoj strani.

Odrastajući Obama se borio s predrasudama s kakvima se susreću ljudi mješovite rase. U memoarima je napisao kako se ponekad znao pitati "je li sa mnom sve u redu". Nadalje, nedostajao mu je i otac kojega je smatrao "mitom" i ta ga je nesigurnost moguće potaknula da u mladosti posegne za marihuanom i kokainom. Obama je diplomirao na njujorškom sveučilištu Columbia 1983., a zatim radio u gospodarskom sektoru u New Yorku za zajednicu iz Chicaga. Godine 1988. upisao je pravo na Harvardu gdje je postao prvi crni predsjednik uglednog studentskog glasila Harvard Law Review.

Obamin odnos s Kongresom bio je problematičan. Čak i kada su demokrati imali većinu u Predstavničkom domu i Senatu, republikanci su često opstruirali njegove inicijative. To se posebno zaoštrilo 2010., kada su republikanci, neprijateljski raspoloženi prema povećanju poreza, preuzeli većinu u Predstavničkom domu. Ranih 90-ih Obama je bio uključen u kampanju u Chicagu, podučavao je ustavno pravo na Sveučilištu u Chicagu i pridružio se odvjetničkoj tvrtki specijaliziranoj za ljudska prava i razvoj zajednica. Sklopio je brak s Michelle Robinson koju je upoznao u odvjetničkoj tvrtki gdje mu je bila dodijeljena za savjetnicu.

Rijetke slobodne trenutke Obama je posvetio košarci i školskim aktivnostima te sportskim događajima vezanima uz školovanje svojih kćeri Sashe i Malije. Političku karijeru Obama je počeo kada je bio izabran u Senat države Illinois 1996., a uspon je ostvario 2004., zapaženim govorom na Nacionalnoj konvenciji demokrata. Iste je godine izabran u američki Senat. Nominaciju za predsjedničkog kandidata demokrata stekao je 2008., kada je pobijedio Hillary Clinton, bivšu prvu damu i senatoricu New Yorka. Na predsjedničkim izborima pobijedio je republikanskog kandidata, senatora Johna McCaina. Kampanju je vodio snažno na temu "nade i promjene" i tada se istaknuo sjajnim govorima.

Nacija je optimistično pratila Obaminu inauguraciju 20. siječnja 2009., koja je tada, unatoč hladnoći, privukla 1,8 milijuna ljudi na National Mall u Washingtonu. Predsjednički mandat počeo je sa 68 posto odobravanja birača. Obama je istodobno nadzirao ratove u Iraku, koji je završio 2011., te u Afganistanu kao i američko sudjelovanje u intervenciji u Libiji kojom je pomognut pad Moamera Gadafija. U svibnju 2011., odobrio je napad što ga je posebna postrojba američke mornarice izvela u Pakistanu na tajno skrovište Osame bin Ladena, vođu terorističke mreže Al Kaide. Tu pobjedu ističe kao dokaz da je vodio odlučnu politiku nacionalne sigurnosti.

Kada je počeo predsjednički mandat Obama je naslijedio gospodarsku krizu koja je bila tako žilava da je do danas prijetila njegovu reizboru. Gotovo 800.000 radnih mjesta bilo je izgubljeno u mjesecu kada je preuzeo mandat. Prvih dana svoje vlade pokrenuo je poticajni gospodarski paket od 831 milijarda dolara i obnovio zajmove automobilskoj industriji. Privremeno je čak vlada postala djelomični vlasnik tvrtke General Motors.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

U središtu njegove domaće politike bila je zdravstvena reforma, poznata kao Obamacare. Cilj je novog zdravstvenog sustava omogućiti svakom Amerikancu neki oblik zdravstvenog osiguranja koji si može platiti. Slijedile su tužbe no Američki vrhovni sud 2012. nije odbacio ključnu odredbu reforme: da su Amerikanci dužni sklopiti ugovor o zdravstvenom osiguranju jer će u protivnom platiti kaznu.

Obamu smatraju sjajnim komunikatorom, ali kritiziraju njegovu suzdržanost i zamjeraju mu što nije izgradio dobre odnose s Kongresnim vođama. Neki dovode u pitanje Obamine vještine pripreme, napose kada je izašao kao gubitnik u prvome od tri televizijska sučeljavanja s republikancem Mittom Romneyem.