BEOGRAD Osim koridora 10, koji bi trebao povezati krajnji sjever i jug Srbije, ta bi država uskoro mogla dobiti još jedan važan putni pravac koji bi bio dio najvećeg europskog koridora (južnog) koji povezuje Portugal i Crno more. Riječ je o koridoru Istok koji bi Srbiju učinio raskršćem dva važna europska koridora koji povezuju sjever s jugom Europe, kao i zapad s istokom. “U pripremi je izrada studije izvodljivosti i pokušavamo organizirati da jedan dio studije bude financiran iz stranih donacija. Studiju bi trebao izraditi Institut za puteve, cestovni dio, a željeznički dio bi izradio Institut CIP. Na projekt su pozitivno reagirali u ministarstvima za infrastrukturu i ekonomiju pa i u kabinetu premijera i predsjednika republike”, kaže Nenad Čolović, inženjer i idejni tvorac projekta. Ovaj koridor je multimodalni, što znači da obuhvaća cestovni, željeznički i riječni promet. U okviru cestovnog dijela koridora predviđena je gradnja oko 170 kilometara duge autoceste koja bi se nadovezala na postojeći Koridor X i izlazila na srpsko-bugarsko-rumunjsku tromeđu. Predviđa se i gradnja 20 kilometara pruge između Negotina i Vidina, kao i modernizacija pruge. Riječni dio koridora čini Dunav na kojem bi trebalo izgraditi nekoliko pristaništa. Koridor Istok spojio bi i koridor 10 (Austrija – Slovenija – Hrvatska – Srbija – Grčka – Bugarska) s koridorom 4 (Njemačka – Češka – Mađarska – Rumunjska – Bugarska – Turska).
(Blic)