Sve popularnija hrana suvremenih zapadnjaka je velika skupina morskih trava koje nazivamo morske alge. Postoji 20.000 vrsta algi, od kojih se jede stotina različitih vrsta, posebice u obalnoj Aziji, britanskom otočju, Islandu i Havajima.

Japanci koriste morske trave kao ”omotače”, primjerice za sushi, a dodaju ih i salatama i juhama. U Kini se poslužuju kao povrće, a u Irskoj se pripremaju kao kaša i koriste kao sredstvo za ugušćivanje deserata. Alge su važna karika u makrobiotičkoj prehrani kao komponente funkcion alne hrane zbog visokog sadržaja prehrambenih vlakana, minerala, vitamina, fitokemikalija i višestruko nezasićenih masnih kiselina. Većina morskih trava ima bogat, slastan okus i svježu morsku aromudobar su izvor vitamina A, B, C i E, joda, fosfora i drugih minerala.Istraživanja pokazuju kako polisaharidi iz smeđih algi poput kombu i wakame, zvani fukoidini djeluju antikarcinogeno. Vlakna iz algi ostvaruju blagotvoran učinak na probavni sustav i metabolizam lipida, a zabilježeno je i njihovo protupalno i antioksidativno djelovanje. S obzirom da alge predstavljaju vrijedan izvor vlakana, minerala i fitonutrijenata uputno je koristiti ih kao dio uravnotežene prehrane.

Alge kao dodaci prehrani
Osim tzv. makroalgi koje se upotrebljavaju u kulinarstvu, postoje i mikroalge koje su dodatci prehrani. To su spirulina i chlorella koje predstavljaju alternativu standardnim multivitaminsko-mineralnim pripravcima a kako sadrže mnoštvo bioaktivnih supstanci i smatraju se ljekovitima.

Minerali
Tijekom svojeg života u moru, alge apsorbiraju minerale i tako povećavaju svoj sadržaj mnogih minerala i elemenata u tragovima. U usporedbi s kopnenim biljkama, alge tijekom života akumuliraju veće količine kalcija i željeza. Primjerice, 8 g sušene kombu alge sadrži više kalcija od šalice mlijeka, dok ista količina alge dulse sadrži više željeza od mesnog odreska. No ipak, željezo iz algi ipak nije toliko dobro iskoristivo poput željeza iz mesa.Alge obiluju i mineralom jodom nužnim za funciju štitne žlijezde. Međutim, prevelikom količinom algi može se unijeti previše joda što stvara tegobe sa štitnom žlijezdom.

Prehrambena vlakna
Alge obiluju topivim prehrambenim vlaknima poput alginata, karagenana i agara koji se u organizmu ne mogu u potpunosti probaviti pa povećavaju osjećaj sitosti i mogu se dodavati u proizvode za mršavljenje. Alginati i karagenani se ponekad dodaju u procesiranu hranu poput kobasica ili croissanta radi postizanja bolje teksture i stabilnosti. Otprilike 8 g suhih algi osigurava 1/8 dnevnih potreba za vlaknima što odgovara sadržaju vlakana u jednoj banani.

Ostali nutrijenti
Alge sadrže vrlo male količine masti, a neke vrste crvenih algi su bogate bjelančevinama. Količina esencijalnih aminokiselina može se usporediti s mahunarkama pa i jajima. Alge sadrže i značajne količine vitamina A, C i E, a predstavljaju jedan od rijetkih biljnih izvora vitamina B12 što ih čini korisnom dopunom prehrani za vegetarijance i vegane.
Mirja Jošić
gastro.hr

Arame alge su blagog okusa i trebaju se marinirati ili kuhati s umacima i povrćem da bi im se okus pojačao. Stavljaju se u salate i dodaju kuhanom povrću. Sadrže fitoestrogena lignana koji su izrazito korisni za žene u menopauzi, jer ih istraživanja dovode u vezu sa smanjenim rizikom od karcinoma dojke.

Dulse je idealna alga za salate jer se jede i sirova, a dobro pristaje i u juhe i variva. Sitno nasjeckana može biti pojačivač okusa mesnih jela umjesto glutamata. Na Islandu se konzumira s maslacem, a kratko ispržena u ulju postaje zgodna zamjena čipsu od krumpira.

Kemijska industrija

‘Europa bez kemijske industrije postaje ovisna i ranjiva’

Izgradnja mreža autocesta

Hrvatska na europskoj prometnoj karti: autoceste kao temelj logistike i trgovine 

Nori pripadaju skupini crvenih algi. Nori alge se prodaju u listovima ili pahuljicama, a način prerade podsjeća na proces proizvodnje papira. U Japanu se listovi koriste za izradu sushija, a u Škotskoj i Walesu se tradicionalno dodaju u kruh bez kvasca. Listovi se mogu razmrviti i dodati juhama ili jelima s rezancima, dok se pahuljice dodaju kuhanim žitaricama.

Kombu i wakame su smeđe alge i čest dodatak varivima i juhama. Koriste se kao pojačivač okusa jer djeluju poput soli, ali znatno slabije utječu na razinu natrija u tijelu. Proučavajući kombu algu, Japanski znanstvenik Kikumae Ikeda sa Sveučilišta u Tokiju 1908. otkrio kako glutamat (ionizirani oblik aminokiseline glutaminske kiseline) izaziva jedinstveni osjet okusa koji se nije mogao okarakterizirati niti jednim do tada poznatim okusom. Tako je uz osnovna četiri okusa: slano, slatko, kiselo i gorko otkriven novi okus ‘‘umami’’, što na japanskom znači ‘‘ukusan’’.

Hiziki je smeđa alga koja raste uz stjenovitu obalu Japana, Koreje i Kine. Japanci tvrde da redovitom konzumacijom hizikija kosa postaje gusta, crna i sjajna. Međutim, nedavno su istraživanja pokazala kako hiziki može sadržavati značajne količine opasnog arsena stoga institucije zadužene za sigurnost hrane mnogih zemalja, ali ne i Japana, savjetuju izbjegavati konzumaciju ove alge.