Zagađenja, nekontrolirana eksploatacija, ali i povećanje temperature mora zbog globalnog zatopljenja sve se ozbiljnije odražavaju na eko sustav Jadranskoga mora. Među glavnim opasnostima je otpad s brodova i jahti, koćarenje, a problematično je i ispuštanje otpadnih voda iz kanalizacija bez bioloških pročistača što se događa u većini slučajeva na hrvatskoj obali. Ne piše se dobro brojnim vrstama morskih organizama, a raste lista ugroženih vrsta. Među najugroženijim vrstama Jadrana su, primjerice, srdela i sva ostala plava riba, morski konjic, školjka periska, puž tritonova truba, sredozemna medvjedica, dobri dupin, kornjača glavata želva. Dugogodišnja istraživanja Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu ukazuju kako ni druge vrste morskih organizama ne očekuje svijetla budućnost. Tako su već prepolovljene populacije morskih mačaka, kovača, raži, u opasnosti od izumiranja su morski psi, oslići, grdobine i škarpine, divlje tune, a ribari se zadnjih godina mogu “pohvaliti” sve manjim primjericma škampa i oslića.

HUP i HGK
Istodobno, sve više jača svijest o važnosti zaštite Jadrana, a uz nadležne institucije sve aktivniji je i nevladin sektor koji u skladu svojih mogućnosti, konkretnim i brzim akcijama, doprinosi očuvanju najvažnijeg hrvatskog prirodnog i gospodarskog resursa – mora. Istoimen je tako i novi u nizu projekata očuvanja i zaštite Jadrana – projekt “More” kojeg obilježava i jaka međusektorska suradnja. Povodit će ga udruga “Dupinov san” s nizom partnera u nevladinom i državnom sektoru. Na njemu će raditi i BIUS, udruga studenata biologije, udruga “Sunce”, Ministarstvo kulture, Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatska gospodarska komora, odnosno njihov sektor turizma. Žele osvještavati hrvatsku javnost, prvenstveno domaće i strane turiste, a posebno nautičare, koji se često ne ustručavaju otpad s broda baciti preko palube, te ronioce na odgovoran odnos prema zaštiti i očuvanju Jadranskog mora i njegove bio raznolikosti. Osim medijske kampanje, koristit će i sredstva izravne komunikacije pa će, primjerice, podijeliti 35 tisuća promo mapa namijenjenih nautičarima. Cilj im je senzibilizirati i educirati što veći broj domaćih i stranih turista kako bi održivi razvoj u biti i ostao održiv i da Jadransko more osim mjesta za kupanje i eksploataciju ostane najvredniji hrvatski ekološki sustav i najvažniji gospodarski resurs. Prema riječima Gorana Stojanovića, predsjednika udruge “Dupinov san”, žele promijeniti stajališta onih koji Jadransko more doživljavaju isključivo kao “kadu za kupanje” ili gospodarski resurs za hranu i transport i najavljuje kako će putem nacionalne kampanje “Održimo obećanje – očuvajmo more” upućivati nautičare od početka srpnja u svim marinama duž jadranske obale kako se ekološki ponašati. Dijelit će im razglednice za nautičare s natpisom “Feel it, don’t kill it” , a duž obale će biti postavljeni plakati te oglasne kabine na plažama s prigodnim eko porukama. Kako su im mediji-partneri osigurali više od 2,5 milijuna kuna publiciteta, eko poruke će se plasirati putem elektronskih, tiskanih medija i vanjskog oglašavanja i osim na hrvatskom, biti dostupne i na njemačkom, engleskom, talijanskom, češkom, mađarskom, ruskom i slovenskom jeziku.

Nacionalna kampanja
Ukupna vrijednost projekta je 2,7 milijuna kuna, predstavljen je nedavno u Zagrebu kad je i najavljena kampanja na nacionalnoj razini koja će trajati idućih nekoliko mjeseci. Istraživački dio projekta također je od velike važnosti jer će se popisivati životinjske i biljne vrste i njihova staništa u jadranskom podmorju, što je dio zadatka BIUS-a. Studenti biologije okupljeni u Udruzi rade to već nekoliko godina u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu prirode i pod mentorstvom stručnjaka. S istraživanjem podmorja Lastova počeli su prošle godine, nastavljaju ga ovo ljeto, dok su im Kornati u planu za iduću godinu. Voditelj grupe za biologiju mora u toj udruzi, Mosor Prvan, podsjeća kako je Hrvatska dužna temeljem priprema za ulazak u EU izraditi Nacionalnu ekološku mrežu zaštićenih područja, a inventarizacija vrsta i staništa osnovni je korak k tome. Takvo bi istraživanje moglo potrajati i desetljećima. Inače, “Dupinov san” već je nizom projekata aktivno doprinosio očuvanju i zaštiti Jadranskog mora. Stojanović, među ostalim, ističe kako su 2003. godine koordinirali akciju kojom je 1500 ronilaca iz podmorja 15 jadranskih lokacija izvadilo 30 tona smeća.